closeness of the agreement between the result of a measurement and a true value of the measurand [VIM:1993, 3.5] NOTE 1 According to ISO 5725-1, accuracy of measurement is related to both trueness of measurement and precision of measurement. NOTE 2 Accuracy cannot be given a numerical value in terms of the measurand, only descriptions such as âsufficientâ or âinsufficientâ for a stated purpose. NOTE 3 An estimate of an inverse measure of accuracy is âdeviationâ, defined as âvalue minus a conventional true valueâ. NOTE 4 Instead of âa true valueâ in the definition above, ISO 3534-1 uses the concept âthe accepted reference valueâ, which can be a theoretical (true), assigned, consensus, or procedure-defined value. NOTE 5 In this International Standard the concept âaccuracy of measurementâ is related to both trueness of measurement (3.10) and precision of measurement (3.4) whereas the EU Directive on in vitro diagnostic medical devices uses the term âaccuracyâ instead of âtruenessâ.
bliskost slaganja između rezultata merenja i prave vrednosti u izmerenom uzorku (VIM:1993, 3.5) NAPOMENA 1 Prema ISO 5725-1, tačnost merenja odnosi se i na istinitost merenja i na preciznost merenja. NAPOMENA 2 Tačnost ne može biti iskazana numeričkom vrednošću, izraženom kroz merenu veličinu, već samo opisno, kao "dovoljna" ili "nedovoljna" za navedene svrhe. NAPOMENA 3 Procena obrnute mere tačnosti je "devijacija", definisana kao "vrednost minus dogovorena prava vrednost". NAPOMENA 4 Umesto "prave vrednosti" u gornjoj definiciji, ISO 3534-1 koristi pojam "usvojena referentna vrednost", koja može biti teorijska (istinita), naznačena, usaglašena ili vrednost definisana procedurom. NAPOMENA 5 U ovom međunarodnom standardu pojam "tačnost merenja" odnosi se i na istinitost merenja (3.10) i preciznost merenja (3.4), dok Direktiva EU za medicinske uređaje za in vitro dijagnostiku koristi termin "tačnost" umesto "istinitost".
bliskost slaganja između rezultata merenja i prave vrednosti u izmerenom uzorku (VIM:1993, 3.5) NAPOMENA 1 Prema ISO 5725-1, tačnost merenja odnosi se i na istinitost merenja i na preciznost merenja. NAPOMENA 2 Tačnost ne može biti iskazana numeričkom vrednošću, izraženom kroz merenu veličinu, već samo opisno, kao "dovoljna" ili "nedovoljna" za navedene svrhe. NAPOMENA 3 Procena obrnute mere tačnosti je "devijacija", definisana kao "vrednost minus dogovorena prava vrednost". NAPOMENA 4 Umesto "prave vrednosti" u gornjoj definiciji, ISO 3534-1 koristi pojam "usvojena referentna vrednost", koja može biti teorijska (istinita), naznačena, usaglašena ili vrednost definisana procedurom. NAPOMENA 5 U ovom međunarodnom standardu pojam "tačnost merenja" odnosi se i na istinitost merenja (3.10) i preciznost merenja (3.4), dok Direktiva EU za medicinske uređaje za in vitro dijagnostiku koristi termin "tačnost" umesto "istinitost".
closeness of the agreement between the result of a measurement and a true value of the measurand
[VIM:1993, 3.5]
NOTE 1 According to ISO 5725-1, accuracy of measurement is related to both trueness of measurement and precision
of measurement.
NOTE 2 Accuracy cannot be given a numerical value in terms of the measurand, only descriptions such as âsufficientâ
or âinsufficientâ for a stated purpose.
NOTE 3 An estimate of an inverse measure of accuracy is âdeviationâ, defined as âvalue minus a conventional true
valueâ.
NOTE 4 Instead of âa true valueâ in the definition above, ISO 3534-1 uses the concept âthe accepted reference valueâ,
which can be a theoretical (true), assigned, consensus, or procedure-defined value.
NOTE 5 In this International Standard the concept âaccuracy of measurementâ is related to both trueness of
measurement (3.10) and precision of measurement (3.4) whereas the EU Directive on in vitro diagnostic medical
devices uses the term âaccuracyâ instead of âtruenessâ.
bliskost slaganja između rezultata merenja i prave vrednosti u izmerenom uzorku
[VIM:1993, 3.5]
NAPOMENA 1 Prema ISO 5725-1, tačnost merenja odnosi se i na istinitost merenja i na preciznost merenja.
NAPOMENA 2 Tačnost ne može biti iskazana numeričkom vrednošću, izraženom kroz merenu veličinu, već samo opisno, kao "dovoljna" ili "nedovoljna" za navedene svrhe.
NAPOMENA 3 Procena obrnute mere tačnosti je "devijacija", definisana kao "vrednost minus dogovorena prava vrednost".
NAPOMENA 4 Umesto "prave vrednosti" u gornjoj definiciji, ISO 3534-1 koristi pojam "usvojena referentna vrednost", koja može biti teorijska (istinita), naznačena, usaglašena ili vrednost definisana procedurom.
NAPOMENA 5 U ovom međunarodnom standardu pojam "tačnost merenja" odnosi se i na istinitost merenja (3.10) i preciznost merenja (3.4), dok Direktiva EU za medicinske uređaje za in vitro dijagnostiku koristi termin "tačnost" umesto "istinitost".
bliskost slaganja između rezultata merenja i prave vrednosti u izmerenom uzorku
[VIM:1993, 3.5]
NAPOMENA 1 Prema ISO 5725-1, tačnost merenja odnosi se i na istinitost merenja i na preciznost merenja.
NAPOMENA 2 Tačnost ne može biti iskazana numeričkom vrednošću, izraženom kroz merenu veličinu, već samo opisno, kao "dovoljna" ili "nedovoljna" za navedene svrhe.
NAPOMENA 3 Procena obrnute mere tačnosti je "devijacija", definisana kao "vrednost minus dogovorena prava vrednost".
NAPOMENA 4 Umesto "prave vrednosti" u gornjoj definiciji, ISO 3534-1 koristi pojam "usvojena referentna vrednost", koja može biti teorijska (istinita), naznačena, usaglašena ili vrednost definisana procedurom.
NAPOMENA 5 U ovom međunarodnom standardu pojam "tačnost merenja" odnosi se i na istinitost merenja (3.10) i preciznost merenja (3.4), dok Direktiva EU za medicinske uređaje za in vitro dijagnostiku koristi termin "tačnost" umesto "istinitost".
reference material, accompanied by a certificate, one or more of whose property values are certified by a procedure which establishes its traceability to an accurate realization of the unit in which the property values are expressed, and for which each certified value is accompanied by an uncertainty at a stated level of confidence [VIM:1993, 6.14]
referentni materijal, snabdeven sertifikatom, čije su jedna ili više vrednosti svojstava potvrđene procedurom kojom se uspostavlja sledljivost do tačnog ostvarenja jedinice u kojoj se izražavaju vrednosti svojstava i za koji je svaka sertifikovana vrednost praćena nesigurnošću sa navedenim nivoom poverenja (VIM:1993, 6.14)
referentni materijal, snabdeven sertifikatom, čije su jedna ili više vrednosti svojstava potvrđene procedurom kojom se uspostavlja sledljivost do tačnog ostvarenja jedinice u kojoj se izražavaju vrednosti svojstava i za koji je svaka sertifikovana vrednost praćena nesigurnošću sa navedenim nivoom poverenja (VIM:1993, 6.14)
reference material, accompanied by a certificate, one or more of whose property values are certified by a
procedure which establishes its traceability to an accurate realization of the unit in which the property values
are expressed, and for which each certified value is accompanied by an uncertainty at a stated level of
confidence
[VIM:1993, 6.14]
referentni materijal, snabdeven sertifikatom, čije su jedna ili više vrednosti svojstava potvrđene procedurom kojom se uspostavlja sledljivost do tačnog ostvarenja jedinice u kojoj se izražavaju vrednosti svojstava i za koji je svaka sertifikovana vrednost praćena nesigurnošću sa navedenim nivoom poverenja
[VIM:1993, 6.14]
referentni materijal, snabdeven sertifikatom, čije su jedna ili više vrednosti svojstava potvrđene procedurom kojom se uspostavlja sledljivost do tačnog ostvarenja jedinice u kojoj se izražavaju vrednosti svojstava i za koji je svaka sertifikovana vrednost praćena nesigurnošću sa navedenim nivoom poverenja
[VIM:1993, 6.14]
attribute of a phenomenon, body, or substance that may be distinguished qualitatively and determined
quantitatively
[VIM:1993, 1.1]
svojstvo pojave, tela ili supstance koje može da se kvalitativno razlikuje i kvantitativno odredi
[VIM:1993, 1.1]
svojstvo pojave, tela ili supstance koje može da se kvalitativno razlikuje i kvantitativno odredi
[VIM:1993, 1.1]
attribute of a phenomenon, body, or substance that may be distinguished qualitatively and determined quantitatively [VIM:1993, 1.1]
svojstvo pojave, tela ili supstance koje može da se kvalitativno razlikuje i kvantitativno odredi (VIM:1993, 1.1)
svojstvo pojave, tela ili supstance koje može da se kvalitativno razlikuje i kvantitativno odredi (VIM:1993, 1.1)
closeness of agreement between independent results of measurement obtained under stipulated conditions NOTE 1 Adapted from ISO 3534-1:1993, 3.14. NOTE 2 âPrecision of measurementâ is a qualitative concept. NOTE 3 The degree of precision is usually expressed numerically by statistical measures of imprecision of measurement such as âstandard deviationâ and âcoefficient of variationâ that are inversely related to precision. NOTE 4 âPrecisionâ of a given measurement procedure is subdivided according to the specified precision conditions. âRepeatabilityâ relates to essentially unchanged conditions and is often termed âwithin-series precisionâ or âwithin-run precision.â âIntermediate precisionâ refers to conditions where there is variation in one or more of the factors time, calibration, operator, and equipment â usually within a laboratory. âReproducibilityâ relates to change in conditions, i.e., different laboratories, operators, and measuring systems (including different calibrations and reagent batches) and is often termed âinterlaboratory precisionâ. NOTE 5 The definition used in this International Standard is consistent with related ISO standards. The definition for precision of measurement as stated in ISO 3534-1:1993, 3.14, reads as follows: closeness of agreement between independent test results obtained under stipulated conditions.
bliskost slaganja nezavisnih rezultata merenja pod zadatim uslovima NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.14. NAPOMENA 2 "Preciznost merenja" je kvalitativan pojam. NAPOMENA 3 Stepen preciznosti obično se izražava numerički, pomoću statističkih mera nepreciznosti merenja, kao što su "standardna devijacija" i "koeficijent varijacije" koje su u obrnutom odnosu prema preciznosti. NAPOMENA 4 "Preciznost" date merne procedure podeljena je prema specificiranim uslovima preciznosti. "Ponovljivost" se odnosi na bitno nepromenjene uslove i često se naziva "preciznošću unutar serije" ili " preciznošću unutar ispitivanja". "Srednja preciznost" odnosi se na uslove gde postoji varijacija jednog ili više faktora: vreme, kalibracija, operater i oprema — obično unutar laboratorije. "Reproducibilnost" se odnosi na promenjene uslove, tj. različite laboratorije, operatere i merne sisteme (uključujući različite kalibracije i serije reagensa) i često se naziva "međulaboratorijska preciznost". Definicija koja se koristi u ovom međunarodnom standardu usklađena je sa odgovarajućim ISO standardima. Definicija preciznosti merenja prema ISO 3534-1:1993, 3.14, glasi: bliskost slaganja nezavisnih rezultata ispitivanja pod zadatim uslovima.
bliskost slaganja nezavisnih rezultata merenja pod zadatim uslovima NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.14. NAPOMENA 2 "Preciznost merenja" je kvalitativan pojam. NAPOMENA 3 Stepen preciznosti obično se izražava numerički, pomoću statističkih mera nepreciznosti merenja, kao što su "standardna devijacija" i "koeficijent varijacije" koje su u obrnutom odnosu prema preciznosti. NAPOMENA 4 "Preciznost" date merne procedure podeljena je prema specificiranim uslovima preciznosti. "Ponovljivost" se odnosi na bitno nepromenjene uslove i često se naziva "preciznošću unutar serije" ili " preciznošću unutar ispitivanja". "Srednja preciznost" odnosi se na uslove gde postoji varijacija jednog ili više faktora: vreme, kalibracija, operater i oprema — obično unutar laboratorije. "Reproducibilnost" se odnosi na promenjene uslove, tj. različite laboratorije, operatere i merne sisteme (uključujući različite kalibracije i serije reagensa) i često se naziva "međulaboratorijska preciznost". Definicija koja se koristi u ovom međunarodnom standardu usklađena je sa odgovarajućim ISO standardima. Definicija preciznosti merenja prema ISO 3534-1:1993, 3.14, glasi: bliskost slaganja nezavisnih rezultata ispitivanja pod zadatim uslovima.
closeness of agreement between independent results of measurement obtained under stipulated conditions
NOTE 1 Adapted from ISO 3534-1:1993, 3.14.
NOTE 2 âPrecision of measurementâ is a qualitative concept.
NOTE 3 The degree of precision is usually expressed numerically by statistical measures of imprecision of
measurement such as âstandard deviationâ and âcoefficient of variationâ that are inversely related to precision.
NOTE 4 âPrecisionâ of a given measurement procedure is subdivided according to the specified precision conditions.
âRepeatabilityâ relates to essentially unchanged conditions and is often termed âwithin-series precisionâ or âwithin-run
precision.â âIntermediate precisionâ refers to conditions where there is variation in one or more of the factors time,
calibration, operator, and equipment â usually within a laboratory. âReproducibilityâ relates to change in conditions, i.e.,
different laboratories, operators, and measuring systems (including different calibrations and reagent batches) and is often
termed âinterlaboratory precisionâ.
NOTE 5 The definition used in this International Standard is consistent with related ISO standards. The definition for
precision of measurement as stated in ISO 3534-1:1993, 3.14, reads as follows: closeness of agreement between
independent test results obtained under stipulated conditions.
bliskost slaganja nezavisnih rezultata merenja pod zadatim uslovima
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.14.
NAPOMENA 2 "Preciznost merenja" je kvalitativan pojam.
NAPOMENA 3 Stepen preciznosti obično se izražava numerički, pomoću statističkih mera nepreciznosti merenja, kao što su "standardna devijacija" i "koeficijent varijacije", koje su u obrnutom odnosu prema preciznosti.
NAPOMENA 4 "Preciznost" date merne procedure podeljena je prema specificiranim uslovima preciznosti. "Ponovljivost" se odnosi na bitno nepromenjene uslove i često se naziva "preciznošću unutar serije" ili " preciznošću unutar ispitivanja". "Srednja preciznost" odnosi se na uslove gde postoji varijacija jednog ili više faktora: vreme, kalibracija, operater i oprema — obično unutar laboratorije. "Reproducibilnost" se odnosi na promenjene uslove, tj. različite laboratorije, operatere i merne sisteme (uključujući različite kalibracije i serije reagensa) i često se naziva "međulaboratorijska preciznost".
NAPOMENA Definicija koja se koristi u ovom međunarodnom standardu usklađena je sa odgovarajućim ISO standardima. Definicija preciznosti merenja prema ISO 3534-1:1993, 3.14, glasi: bliskost slaganja nezavisnih rezultata ispitivanja pod zadatim uslovima.
bliskost slaganja nezavisnih rezultata merenja pod zadatim uslovima
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.14.
NAPOMENA 2 "Preciznost merenja" je kvalitativan pojam.
NAPOMENA 3 Stepen preciznosti obično se izražava numerički, pomoću statističkih mera nepreciznosti merenja, kao što su "standardna devijacija" i "koeficijent varijacije", koje su u obrnutom odnosu prema preciznosti.
NAPOMENA 4 "Preciznost" date merne procedure podeljena je prema specificiranim uslovima preciznosti. "Ponovljivost" se odnosi na bitno nepromenjene uslove i često se naziva "preciznošću unutar serije" ili " preciznošću unutar ispitivanja". "Srednja preciznost" odnosi se na uslove gde postoji varijacija jednog ili više faktora: vreme, kalibracija, operater i oprema — obično unutar laboratorije. "Reproducibilnost" se odnosi na promenjene uslove, tj. različite laboratorije, operatere i merne sisteme (uključujući različite kalibracije i serije reagensa) i često se naziva "međulaboratorijska preciznost".
NAPOMENA Definicija koja se koristi u ovom međunarodnom standardu usklađena je sa odgovarajućim ISO standardima. Definicija preciznosti merenja prema ISO 3534-1:1993, 3.14, glasi: bliskost slaganja nezavisnih rezultata ispitivanja pod zadatim uslovima.
material or substance, one or more of whose property values are sufficiently homogeneous and well established to be used for the calibration of a measuring system, the assessment of a measurement procedure, or for assigning values to materials [VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1]
materijal ili supstancija čije su jedna ili više vrednosti osobina dovoljno homogene i dobro uspostavljene da mogu da se koriste za etaloniranje mernog sistema, procenu mernih procedura, ili za pripisivanje vrednosti materijalima (VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1)
materijal ili supstancija čije su jedna ili više vrednosti osobina dovoljno homogene i dobro uspostavljene da mogu da se koriste za etaloniranje mernog sistema, procenu mernih procedura, ili za pripisivanje vrednosti materijalima (VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1)
material or substance, one or more of whose property values are sufficiently homogeneous and well
established to be used for the calibration of a measuring system, the assessment of a measurement
procedure, or for assigning values to materials
[VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1]
materijal ili supstancija čije su jedna ili više vrednosti osobina dovoljno homogene i dobro uspostavljene da mogu da se koriste za etaloniranje mernog sistema, procenu mernih procedura, ili za pripisivanje vrednosti materijalima
[VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1]
materijal ili supstancija čije su jedna ili više vrednosti osobina dovoljno homogene i dobro uspostavljene da mogu da se koriste za etaloniranje mernog sistema, procenu mernih procedura, ili za pripisivanje vrednosti materijalima
[VIM:1993, 6.13; ISO Guide 30:1992, 2.1]
laboratory that performs a reference measurement procedure and provides results with stated uncertainties
NOTE ISO/IEC 17025 uses the term âcalibration laboratoryâ.
laboratorija koja obavlja referentne merne procedure i izdaje rezultate sa naznačenim nesigurnostima
NAPOMENA ISO/IEC 17025 koristi termin "laboratorija za etaloniranje".
laboratorija koja obavlja referentne merne procedure i izdaje rezultate sa naznačenim nesigurnostima
NAPOMENA ISO/IEC 17025 koristi termin "laboratorija za etaloniranje".
laboratory that performs a reference measurement procedure and provides results with stated uncertainties NOTE ISO/IEC 17025 uses the term âcalibration laboratoryâ.
laboratorija koja obavlja referentne merne procedure i izdaje rezultate sa naznačenim nesigurnostima NAPOMENA ISO/IEC 17025 koristi termin "laboratorija za etaloniranje".
laboratorija koja obavlja referentne merne procedure i izdaje rezultate sa naznačenim nesigurnostima NAPOMENA ISO/IEC 17025 koristi termin "laboratorija za etaloniranje".
thoroughly investigated measurement procedure shown to have an uncertainty of measurement
commensurate with the intended use, especially in assessing the trueness of other measurement procedures
for the same quantity and in characterizing reference materials
NOTE 1 Adapted from ISO 15193.
NOTE 2 When several reference measurement procedures exist for a given measurable quantity, it can be possible to
arrange them in a hierarchy according to size of uncertainty of measurement. A primary reference measurement
procedure is sometimes termed a âdefinitive method of measurementâ, but not by VIM:1993.
NOTE 3 The Consultative Committee on Amount of Substance (CCQM) of BIPM has defined a âprimary method of
measurementâ as a method having the highest metrological qualities, whose operation can be completely described and
understood, for which a complete uncertainty statement can be written down in terms of SI units, and whose results are,
therefore, accepted without reference to a standard of the quantity being measured. For amount of substance, the
following principles of measurement were identified as suitable for primary measurement procedures: isotope
dilution-mass spectrometry, coulometry, gravimetry, titrimetry, and determination of colligative properties such as freezing
point depression. BIPM, Comité Consultatif pour la Quantité de Matière, 1995.
NOTE 4 The Analytical Chemistry Division of IUPAC describes an allied concept, âabsolute methodâ, wherein
calculations are based on universal quantities and fundamental physical constants only.
temeljno ispitana merna procedura za koju je pokazano da ima mernu nesigurnost srazmernu predviđenoj nameni, posebno u proceni istinitosti drugih mernih procedura za istu veličinu i u karakterisanju referentnih materijala
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 15193.
NAPOMENA 2 Kada postoji nekoliko procedura za referentna merenja za datu merljivu veličinu, one se mogu hijerarhijski urediti prema vrednosti merne nesigurnosti. Primarna procedura za referentna merenja ponekad se naziva "definitivna merna metoda", ali taj naziv VIM:1993 ne koristi.
NAPOMENA 3 Konsultativni komitet za količinu materije (CCQM) u okviru BIPM-a definisao je "primarnu mernu metodu" kao metodu koja ima najviše metrološke kvalitete, čije izvršenje može potpuno da se opiše i razume, za koju se potpuna izjava o mernoj nesigurnosti može izraziti u SI jedinicama i čiji su rezultati zato prihvaćeni bez pozivanja na standard za veličinu koja se meri. Za količinu supstance, sledeći principi merenja označeni su kao odgovarajući za primarne merne procedure: izotopska dilucija — masena spektrometrija, kulometrija, gravimetrija, titrimetrija i određivanje koligativnih svojstava, kao što je sniženje tačke mržnjenja. BIPM, Konsultativni komitet za količinu materije, 1995.
NAPOMENA 4 Odeljenje za analitičku hemiju u okviru IUPAC-a opisuje jedan srodan koncept, "apsolutni metod", u kojem su izračunavanja zasnovana samo na univerzalnim veličinama i fundamentalnim fizičkim konstantama.
temeljno ispitana merna procedura za koju je pokazano da ima mernu nesigurnost srazmernu predviđenoj nameni, posebno u proceni istinitosti drugih mernih procedura za istu veličinu i u karakterisanju referentnih materijala
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 15193.
NAPOMENA 2 Kada postoji nekoliko procedura za referentna merenja za datu merljivu veličinu, one se mogu hijerarhijski urediti prema vrednosti merne nesigurnosti. Primarna procedura za referentna merenja ponekad se naziva "definitivna merna metoda", ali taj naziv VIM:1993 ne koristi.
NAPOMENA 3 Konsultativni komitet za količinu materije (CCQM) u okviru BIPM-a definisao je "primarnu mernu metodu" kao metodu koja ima najviše metrološke kvalitete, čije izvršenje može potpuno da se opiše i razume, za koju se potpuna izjava o mernoj nesigurnosti može izraziti u SI jedinicama i čiji su rezultati zato prihvaćeni bez pozivanja na standard za veličinu koja se meri. Za količinu supstance, sledeći principi merenja označeni su kao odgovarajući za primarne merne procedure: izotopska dilucija — masena spektrometrija, kulometrija, gravimetrija, titrimetrija i određivanje koligativnih svojstava, kao što je sniženje tačke mržnjenja. BIPM, Konsultativni komitet za količinu materije, 1995.
NAPOMENA 4 Odeljenje za analitičku hemiju u okviru IUPAC-a opisuje jedan srodan koncept, "apsolutni metod", u kojem su izračunavanja zasnovana samo na univerzalnim veličinama i fundamentalnim fizičkim konstantama.
reference measurement procedure
temeljno ispitana merna procedura za koju je pokazano da ima mernu nesigurnost srazmernu predviđenoj nameni, posebno u proceni istinitosti drugih mernih procedura za istu veličinu i u karakterisanju referentnih materijala
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 15193.
NAPOMENA 2 Kada postoji nekoliko procedura za referentna merenja za datu merljivu veličinu, one se mogu hijerarhijski urediti prema vrednosti merne nesigurnosti. Primarna procedura za referentna merenja ponekad se naziva "definitivna merna metoda", ali taj naziv VIM:1993 ne koristi.
NAPOMENA 3 Konsultativni komitet za količinu materije (CCQM) u okviru BIPM-a definisao je "primarnu mernu metodu" kao metodu koja ima najviše metrološke kvalitete, čije izvršenje može potpuno da se opiše i razume, za koju se potpuna izjava o mernoj nesigurnosti može izraziti u SI jedinicama i čiji su rezultati zato prihvaćeni bez pozivanja na standard za veličinu koja se meri. Za količinu supstance, sledeći principi merenja označeni su kao odgovarajući za primarne merne procedure: izotopska dilucija — masena spektrometrija, kulometrija, gravimetrija, titrimetrija i određivanje koligativnih svojstava, kao što je sniženje tačke mržnjenja. BIPM, Konsultativni komitet za količinu materije, 1995.
NAPOMENA 4 Odeljenje za analitičku hemiju u okviru IUPAC-a opisuje jedan srodan koncept, "apsolutni metod", u kojem su izračunavanja zasnovana samo na univerzalnim veličinama i fundamentalnim fizičkim konstantama.
temeljno ispitana merna procedura za koju je pokazano da ima mernu nesigurnost srazmernu predviđenoj nameni, posebno u proceni istinitosti drugih mernih procedura za istu veličinu i u karakterisanju referentnih materijala
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 15193.
NAPOMENA 2 Kada postoji nekoliko procedura za referentna merenja za datu merljivu veličinu, one se mogu hijerarhijski urediti prema vrednosti merne nesigurnosti. Primarna procedura za referentna merenja ponekad se naziva "definitivna merna metoda", ali taj naziv VIM:1993 ne koristi.
NAPOMENA 3 Konsultativni komitet za količinu materije (CCQM) u okviru BIPM-a definisao je "primarnu mernu metodu" kao metodu koja ima najviše metrološke kvalitete, čije izvršenje može potpuno da se opiše i razume, za koju se potpuna izjava o mernoj nesigurnosti može izraziti u SI jedinicama i čiji su rezultati zato prihvaćeni bez pozivanja na standard za veličinu koja se meri. Za količinu supstance, sledeći principi merenja označeni su kao odgovarajući za primarne merne procedure: izotopska dilucija — masena spektrometrija, kulometrija, gravimetrija, titrimetrija i određivanje koligativnih svojstava, kao što je sniženje tačke mržnjenja. BIPM, Konsultativni komitet za količinu materije, 1995.
NAPOMENA 4 Odeljenje za analitičku hemiju u okviru IUPAC-a opisuje jedan srodan koncept, "apsolutni metod", u kojem su izračunavanja zasnovana samo na univerzalnim veličinama i fundamentalnim fizičkim konstantama.
property of the result of a measurement or the value of a standard whereby it can be related to stated
references, usually national or International Standards, through an unbroken chain of comparisons all having
stated uncertainties
[VIM:1993, 6.10]
osobina rezultata merenja ili vrednosti standarda pomoću koje može da se dovede u vezu sa naznačenim referencama, obično sa nacionalnim ili međunarodnim standardima, posredstvom neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju naznačene nesigurnosti
[VIM:1993, 6.10]
osobina rezultata merenja ili vrednosti standarda pomoću koje može da se dovede u vezu sa naznačenim referencama, obično sa nacionalnim ili međunarodnim standardima, posredstvom neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju naznačene nesigurnosti
[VIM:1993, 6.10]
property of the result of a measurement or the value of a standard whereby it can be related to stated references, usually national or International Standards, through an unbroken chain of comparisons all having stated uncertainties [VIM:1993, 6.10]
osobina rezultata merenja ili vrednosti standarda pomoću koje može da se dovede u vezu sa naznačenim referencama, obično sa nacionalnim ili međunarodnim standardima, posredstvom neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju naznačene nesigurnosti (VIM:1993, 6.10)
osobina rezultata merenja ili vrednosti standarda pomoću koje može da se dovede u vezu sa naznačenim referencama, obično sa nacionalnim ili međunarodnim standardima, posredstvom neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju naznačene nesigurnosti (VIM:1993, 6.10)
value consistent with the definition of a given particular quantity
NOTE 1 This is a value that would be obtained by a perfect measurement.
NOTE 2 True values are by nature indeterminate.
NOTE 3 The indefinite article âa,â rather than the definite article âthe,â is used in conjunction with a âtrue valueâ because
there may be many values consistent with the definition of a given particular quantity.
[VIM:1993, 1.19]
NOTE 4 ISO 3534-1:1993 instead of âa true value,â uses the concept âthe accepted reference value,â which can be a
theoretical (true), assigned, consensus, or procedure-defined value.
vrednost saglasna sa definicijom date pojedinačne veličine
NAPOMENA 1 To je vrednost koja bi se dobila savršenim merenjem.
NAPOMENA 2 Prave vrednosti su po prirodi neodredive.
NAPOMENA 3 Uz termin "vrednost", u engleskom jeziku bolje je koristiti neodređeni član nego određeni, jer može biti više vrednosti koje su saglasne sa definicijom date pojedinačne veličine.
[VIM:1993, 1.19]
NAPOMENA 4 ISO 3534-1:1993 umesto "vrednosti" koristi pojam "prihvaćena referentna vrednost", koja može biti teorijska, dodeljena, usaglašena konsenzusom ili vrednost definisana procedurom.
vrednost saglasna sa definicijom date pojedinačne veličine
NAPOMENA 1 To je vrednost koja bi se dobila savršenim merenjem.
NAPOMENA 2 Prave vrednosti su po prirodi neodredive.
NAPOMENA 3 Uz termin "vrednost", u engleskom jeziku bolje je koristiti neodređeni član nego određeni, jer može biti više vrednosti koje su saglasne sa definicijom date pojedinačne veličine.
[VIM:1993, 1.19]
NAPOMENA 4 ISO 3534-1:1993 umesto "vrednosti" koristi pojam "prihvaćena referentna vrednost", koja može biti teorijska, dodeljena, usaglašena konsenzusom ili vrednost definisana procedurom.
value consistent with the definition of a given particular quantity NOTE 1 This is a value that would be obtained by a perfect measurement. NOTE 2 True values are by nature indeterminate. NOTE 3 The indefinite article âa,â rather than the definite article âthe,â is used in conjunction with a âtrue valueâ because there may be many values consistent with the definition of a given particular quantity. [VIM:1993, 1.19] NOTE 4 ISO 3534-1:1993 instead of âa true value,â uses the concept âthe accepted reference value,â which can be a theoretical (true), assigned, consensus, or procedure-defined value.
vrednost saglasna sa definicijom date pojedinačne veličine NAPOMENA 1 To je vrednost koja bi se dobila savršenim merenjem. NAPOMENA 2 Prave vrednosti su po prirodi neodredive. NAPOMENA 3 Uz termin "vrednost", u engleskom jeziku bolje je koristiti neodređeni član nego određeni, jer može biti više vrednosti koje su saglasne sa definicijom date pojedinačne veličine. (VIM:1993, 1.19) NAPOMENA 4 ISO 3534-1:1993 umesto "vrednosti" koristi pojam "prihvaćena referentna vrednost", koja može biti teorijska, dodeljena, usaglašena konsenzusom ili vrednost definisana procedurom.
vrednost saglasna sa definicijom date pojedinačne veličine NAPOMENA 1 To je vrednost koja bi se dobila savršenim merenjem. NAPOMENA 2 Prave vrednosti su po prirodi neodredive. NAPOMENA 3 Uz termin "vrednost", u engleskom jeziku bolje je koristiti neodređeni član nego određeni, jer može biti više vrednosti koje su saglasne sa definicijom date pojedinačne veličine. (VIM:1993, 1.19) NAPOMENA 4 ISO 3534-1:1993 umesto "vrednosti" koristi pojam "prihvaćena referentna vrednost", koja može biti teorijska, dodeljena, usaglašena konsenzusom ili vrednost definisana procedurom.
closeness of agreement between the average value obtained from a large series of results of measurements
and a true value
NOTE 1 Adapted from ISO 3534-1:1993, 3.12.
NOTE 2 âTrueness of measurementâ is a qualitative concept.
NOTE 3 The degree of trueness is usually expressed numerically by the statistical measure âbiasâ that is Inversely
related to trueness.
bliskost slaganja srednje vrednosti, dobijene iz velikog niza rezultata merenja, i vrednosti
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.12.
NAPOMENA 2 "Istinitost merenja" je kvalitativan pojam.
NAPOMENA 3 Stepen istinitosti obično se izražava numerički statističkom merom "bias", koja je u obrnutom odnosu prema istinitosti.
bliskost slaganja srednje vrednosti, dobijene iz velikog niza rezultata merenja, i vrednosti
NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.12.
NAPOMENA 2 "Istinitost merenja" je kvalitativan pojam.
NAPOMENA 3 Stepen istinitosti obično se izražava numerički statističkom merom "bias", koja je u obrnutom odnosu prema istinitosti.
closeness of agreement between the average value obtained from a large series of results of measurements and a true value NOTE 1 Adapted from ISO 3534-1:1993, 3.12. NOTE 2 âTrueness of measurementâ is a qualitative concept. NOTE 3 The degree of trueness is usually expressed numerically by the statistical measure âbiasâ that is Inversely related to trueness.
bliskost slaganja srednje vrednosti, dobijene iz velikog niza rezultata merenja, i vrednosti NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.12. NAPOMENA 2 "Istinitost merenja" je kvalitativan pojam. NAPOMENA 3 Stepen istinitosti obično se izražava numerički statističkom merom "bias", koja je u obrnutom odnosu prema istinitosti.
bliskost slaganja srednje vrednosti, dobijene iz velikog niza rezultata merenja, i vrednosti NAPOMENA 1 Prerađeno na osnovu ISO 3534-1:1993, 3.12. NAPOMENA 2 "Istinitost merenja" je kvalitativan pojam. NAPOMENA 3 Stepen istinitosti obično se izražava numerički statističkom merom "bias", koja je u obrnutom odnosu prema istinitosti.
parameter, associated with the result of a measurement, that characterizes the dispersion of the values that could reasonably be attributed to the measurand [VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18] NOTE 1 The parameter may be, for example, a standard deviation (or a given multiple of it), or the half-width of an interval having a stated level of confidence. NOTE 2 âUncertainty of measurementâ comprises, in general, many components. Some of these components may be evaluated from the statistical distribution of the results of series of measurements and can be characterized by âexperimental standard deviationsâ. The other components, which can also be characterized by standard deviations, are evaluated from assumed probability distributions based on experience or other information. NOTE 3 It is understood that the result of the measurement is the best estimate of the value of the measurand, and that all components of uncertainty, including those arising from systematic effects, such as components associated with corrections and reference standards, contribute to the dispersion.
parametar pridružen rezultatu merenja, koji karakteriše disperziju vrednosti koje bi razumno mogle da se pripišu merenoj veličini (VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18) NAPOMENA 1 Parametar može da bude, na primer, standardna devijacija (ili njen umnožak) ili poluširina intervala sa naznačenim nivoom poverenja. NAPOMENA 2 "Merna nesigurnost" obuhvata, u opštem slučaju, više komponenata. Neke od njih mogu se vrednovati na osnovu statističke raspodele rezultata nizova merenja i mogu da se okarakterišu (eksperimentalnim standardnim devijacijama). Druge komponente, koje se takođe mogu okarakterisati standardnim devijacijama, vrednuju se pomoću pretpostavljenih raspodela verovatnoće zasnovanih na iskustvu ili drugoj informaciji. NAPOMENA 3 Podrazumeva se da je rezultat merenja najbolja ocena vrednosti merene veličine i da sve komponente nesigurnosti, obuhvatajući i one koje potiču od sistematskih efekata, kao što su komponente povezane sa korekcijama i referentnim standardima, doprinose rasipanju.
parametar pridružen rezultatu merenja, koji karakteriše disperziju vrednosti koje bi razumno mogle da se pripišu merenoj veličini (VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18) NAPOMENA 1 Parametar može da bude, na primer, standardna devijacija (ili njen umnožak) ili poluširina intervala sa naznačenim nivoom poverenja. NAPOMENA 2 "Merna nesigurnost" obuhvata, u opštem slučaju, više komponenata. Neke od njih mogu se vrednovati na osnovu statističke raspodele rezultata nizova merenja i mogu da se okarakterišu (eksperimentalnim standardnim devijacijama). Druge komponente, koje se takođe mogu okarakterisati standardnim devijacijama, vrednuju se pomoću pretpostavljenih raspodela verovatnoće zasnovanih na iskustvu ili drugoj informaciji. NAPOMENA 3 Podrazumeva se da je rezultat merenja najbolja ocena vrednosti merene veličine i da sve komponente nesigurnosti, obuhvatajući i one koje potiču od sistematskih efekata, kao što su komponente povezane sa korekcijama i referentnim standardima, doprinose rasipanju.
parameter, associated with the result of a measurement, that characterizes the dispersion of the values that
could reasonably be attributed to the measurand
[VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18]
NOTE 1 The parameter may be, for example, a standard deviation (or a given multiple of it), or the half-width of an
interval having a stated level of confidence.
NOTE 2 âUncertainty of measurementâ comprises, in general, many components. Some of these components may be
evaluated from the statistical distribution of the results of series of measurements and can be characterized by
âexperimental standard deviationsâ. The other components, which can also be characterized by standard deviations, are
evaluated from assumed probability distributions based on experience or other information.
NOTE 3 It is understood that the result of the measurement is the best estimate of the value of the measurand, and
that all components of uncertainty, including those arising from systematic effects, such as components associated with
corrections and reference standards, contribute to the dispersion.
parametar pridružen rezultatu merenja, koji karakteriše disperziju vrednosti koje bi razumno mogle da se pripišu merenoj veličini
[VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18]
NAPOMENA 1 Parametar može da bude, na primer, standardna devijacija (ili njen umnožak) ili poluširina intervala sa naznačenim nivoom poverenja.
NAPOMENA 2 "Merna nesigurnost" obuhvata, u opštem slučaju, više komponenata. Neke od njih mogu se vrednovati na osnovu statističke raspodele rezultata nizova merenja i mogu da se okarakterišu eksperimentalnim standardnim devijacijama. Druge komponente, koje se takođe mogu okarakterisati standardnim devijacijama, vrednuju se pomoću pretpostavljenih raspodela verovatnoće zasnovanih na iskustvu ili drugoj informaciji.
NAPOMENA 3 Podrazumeva se da je rezultat merenja najbolja ocena vrednosti merene veličine i da sve komponente nesigurnosti, obuhvatajući i one koje potiču od sistematskih efekata, kao što su komponente povezane sa korekcijama i referentnim standardima, doprinose rasipanju.
parametar pridružen rezultatu merenja, koji karakteriše disperziju vrednosti koje bi razumno mogle da se pripišu merenoj veličini
[VIM:1993, 3.9, GUM:1993, B.2.18]
NAPOMENA 1 Parametar može da bude, na primer, standardna devijacija (ili njen umnožak) ili poluširina intervala sa naznačenim nivoom poverenja.
NAPOMENA 2 "Merna nesigurnost" obuhvata, u opštem slučaju, više komponenata. Neke od njih mogu se vrednovati na osnovu statističke raspodele rezultata nizova merenja i mogu da se okarakterišu eksperimentalnim standardnim devijacijama. Druge komponente, koje se takođe mogu okarakterisati standardnim devijacijama, vrednuju se pomoću pretpostavljenih raspodela verovatnoće zasnovanih na iskustvu ili drugoj informaciji.
NAPOMENA 3 Podrazumeva se da je rezultat merenja najbolja ocena vrednosti merene veličine i da sve komponente nesigurnosti, obuhvatajući i one koje potiču od sistematskih efekata, kao što su komponente povezane sa korekcijama i referentnim standardima, doprinose rasipanju.
confirmation, through the provision of objective evidence, that the requirements for a specific intended use or
application have been fulfilled
[ISO 9000:2000, 3.8.5]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni zahtevi za specifičnu predviđenu upotrebu ili primenu
[ISO 9000:2000, 3.8.5]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni zahtevi za specifičnu predviđenu upotrebu ili primenu
[ISO 9000:2000, 3.8.5]
confirmation, through the provision of objective evidence, that the requirements for a specific intended use or application have been fulfilled [ISO 9000:2000, 3.8.5]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni zahtevi za specifičnu predviđenu upotrebu ili primenu (ISO 9000:2000, 3.8.5)
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni zahtevi za specifičnu predviđenu upotrebu ili primenu (ISO 9000:2000, 3.8.5)
confirmation, through the provision of objective evidence, that specified requirements have been fulfilled
[ISO 9000:2000, 3.8.4]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni specificirani zahtevi
[ISO 9000:2000, 3.8.4]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni specificirani zahtevi
[ISO 9000:2000, 3.8.4]
confirmation, through the provision of objective evidence, that specified requirements have been fulfilled [ISO 9000:2000, 3.8.4]
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni specificirani zahtevi (ISO 9000:2000, 3.8.4)
potvrđivanje pružanjem objektivnog dokaza da su ispunjeni specificirani zahtevi (ISO 9000:2000, 3.8.4)