-1
merenje nekog svojstva zasnovano na osnovnim metrološkim veličinama NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, osnovne metrološke veličine su dužina, masa i vreme. NAPOMENA 2 uz termin: Na primer, određivanje mase nekog gasa upotrebom sertifikovanih masa.
merenje nekog svojstva zasnovano na osnovnim metrološkim veličinama NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, osnovne metrološke veličine su dužina, masa i vreme. NAPOMENA 2 uz termin: Na primer, određivanje mase nekog gasa upotrebom sertifikovanih masa.
-1
izdvajanje jedne ili više komponenata iz smeše gasova prilikom dovođenja u kontakt sa tečnošću NAPOMENA 1 uz termin: Proces asimilacije ili ekstrakcije uzrokuje fizičku ili hemijsku promenu (ili je praćen njome), ili obe, u upijajućem materijalu (sorbentu). NAPOMENA 2 uz termin: Gasovite komponente se zadržavaju putem kapilarnog, osmotskog, hemijskog dejstva ili dejstva rastvarača. PRIMER Odstranjivanje vode iz prirodnog gasa upotrebom glikola.
izdvajanje jedne ili više komponenata iz smeše gasova prilikom dovođenja u kontakt sa tečnošću NAPOMENA 1 uz termin: Proces asimilacije ili ekstrakcije uzrokuje fizičku ili hemijsku promenu (ili je praćen njome), ili obe, u upijajućem materijalu (sorbentu). NAPOMENA 2 uz termin: Gasovite komponente se zadržavaju putem kapilarnog, osmotskog, hemijskog dejstva ili dejstva rastvarača. PRIMER Odstranjivanje vode iz prirodnog gasa upotrebom glikola.
-1
deo fotometra koji se stavlja na put svetlosnog zraka fotometra NAPOMENA 1 uz termin: Što je niža koncentracija rastvorene supstance, to mora biti veća dužina optičkog puta apsorpcione ćelije.
deo fotometra koji se stavlja na put svetlosnog zraka fotometra NAPOMENA 1 uz termin: Što je niža koncentracija rastvorene supstance, to mora biti veća dužina optičkog puta apsorpcione ćelije.
-1
rezultat intenziteta mirisa smeše jedinjenja koja se koriste za odorizaciju, veći ili manji u odnosu na intenzitet mirisa svakog pojedinačnog sredstva za odorizaciju prisutnog u istoj koncentraciji kao u smeši NAPOMENA 1 uz termin: Karakter mirisa može biti promenjena dodatkom ili maskiranjem mirisa.
rezultat intenziteta mirisa smeše jedinjenja koja se koriste za odorizaciju, veći ili manji u odnosu na intenzitet mirisa svakog pojedinačnog sredstva za odorizaciju prisutnog u istoj koncentraciji kao u smeši NAPOMENA 1 uz termin: Karakter mirisa može biti promenjena dodatkom ili maskiranjem mirisa.
-1
postupak dovođenja mernog instrumenta u upotrebno stanje koje odgovara njegovoj nameni NAPOMENA 1 uz termin: Podešavanje može biti automatsko, poluautomatsko ili ručno.
postupak dovođenja mernog instrumenta u upotrebno stanje koje odgovara njegovoj nameni NAPOMENA 1 uz termin: Podešavanje može biti automatsko, poluautomatsko ili ručno.
-1
zadržavanje molekula gasa, rastvorenih supstanci ili tečnosti na površini čvrstih materija ili tečnosti sa kojima su u kontaktu, a pod dejstvom fizičkih ili hemijskih sila NAPOMENA 1 uz termin: Na primer zadržavanje metana pomoću ugljenika.
zadržavanje molekula gasa, rastvorenih supstanci ili tečnosti na površini čvrstih materija ili tečnosti sa kojima su u kontaktu, a pod dejstvom fizičkih ili hemijskih sila NAPOMENA 1 uz termin: Na primer zadržavanje metana pomoću ugljenika.
-1
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-SH (gde R predstavlja alkil grupu), koje je prirodno prisutno ili se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju NAPOMENA 1 uz termin: Oni su klasifikovani kao primarni, sekundarni i tercijarni tioli (merkaptani) prema tome da li je alkil grupa dodata tiol (merkaptan) grupi kao primarna, sekundarna, odnosno tercijarna grupa. Prema broju ugljenika koji su vezani za atom ugljenika koji je nosilac tiol grupe razlikuju se primarni, sekundarni i tercijarni tioli. U primarnoj alkil grupi, za određeni atom ugljenika koji se razmatra vezan je jedan ili nije vezan nijedan ugljenik [primeri primarnih tiola (merkaptana): metantiol (metilmerkaptan) CH3-SH, etantiol (etilmerkaptan) CH3CH2-SH]. U sekundarnoj alkil grupi, dva ugljenika su vezana za atom ugljenika koji se razmatra [primer sekundarnog tiola (merkaptana): 2-propan-tiol (izopropilmerkaptan) (CH3)2CH-SH]. U tercijarnoj alkil grupi, za određeni atom ugljenika vezana su tri ugljenika [primer tercijarnog tiola (merkaptana): 2-metilpropan-2-tiol (tercijarni‑butilmerkaptan) (CH3)3C-SH)]. NAPOMENA 2 uz termin: Tioli (merkaptani) jesu sumporni analozi alkohola.
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-SH (gde R predstavlja alkil grupu), koje je prirodno prisutno ili se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju NAPOMENA 1 uz termin: Oni su klasifikovani kao primarni, sekundarni i tercijarni tioli (merkaptani) prema tome da li je alkil grupa dodata tiol (merkaptan) grupi kao primarna, sekundarna, odnosno tercijarna grupa. Prema broju ugljenika koji su vezani za atom ugljenika koji je nosilac tiol grupe razlikuju se primarni, sekundarni i tercijarni tioli. U primarnoj alkil grupi, za određeni atom ugljenika koji se razmatra vezan je jedan ili nije vezan nijedan ugljenik [primeri primarnih tiola (merkaptana): metantiol (metilmerkaptan) CH3-SH, etantiol (etilmerkaptan) CH3CH2-SH]. U sekundarnoj alkil grupi, dva ugljenika su vezana za atom ugljenika koji se razmatra [primer sekundarnog tiola (merkaptana): 2-propan-tiol (izopropilmerkaptan) (CH3)2CH-SH]. U tercijarnoj alkil grupi, za određeni atom ugljenika vezana su tri ugljenika [primer tercijarnog tiola (merkaptana): 2-metilpropan-2-tiol (tercijarni‑butilmerkaptan) (CH3)3C-SH)]. NAPOMENA 2 uz termin: Tioli (merkaptani) jesu sumporni analozi alkohola.
-1
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-S-S-R¢ (gde su R i R¢ alkil grupe) NAPOMENA 1 uz termin: Alkil grupe su identične (R = R¢) u simetričnim disulfidima (dimetildisulfid: CH3-S-S-CH3), ili različite (R1R¢) u asimetričnim disulfidima (metiletildisulfid CH3-S-S-C2H5). NAPOMENA 2 uz termin: Disulfidi se formiraju oksidacijom tiola (merkaptana). Intenzitet njihovog mirisa je nedovoljan da bi se koristili kao sredstva za odorizaciju gasa.
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-S-S-R¢ (gde su R i R¢ alkil grupe) NAPOMENA 1 uz termin: Alkil grupe su identične (R = R¢) u simetričnim disulfidima (dimetildisulfid: CH3-S-S-CH3), ili različite (R1R¢) u asimetričnim disulfidima (metiletildisulfid CH3-S-S-C2H5). NAPOMENA 2 uz termin: Disulfidi se formiraju oksidacijom tiola (merkaptana). Intenzitet njihovog mirisa je nedovoljan da bi se koristili kao sredstva za odorizaciju gasa.
-1
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-S-R¢ (gde su R i R¢ alkil grupe), koje je ili prirodno prisutno ili se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju NAPOMENA 1 uz termin: Alkil grupe su identične (R = R¢) u simetričnim sulfidima (na primer dietilsulfid: C2H5-S-C2H5), ili različite (R1R¢) u asimetričnim sulfidima (kao metiletilsulfid: CH3-S-C2H5). NAPOMENA 2 uz termin: Sulfidi su sumporni analozi etrima poznatiji pod nazivom tioetri.
organsko sumporno jedinjenje opšte formule R-S-R¢ (gde su R i R¢ alkil grupe), koje je ili prirodno prisutno ili se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju NAPOMENA 1 uz termin: Alkil grupe su identične (R = R¢) u simetričnim sulfidima (na primer dietilsulfid: C2H5-S-C2H5), ili različite (R1R¢) u asimetričnim sulfidima (kao metiletilsulfid: CH3-S-C2H5). NAPOMENA 2 uz termin: Sulfidi su sumporni analozi etrima poznatiji pod nazivom tioetri.
-1
metoda kojom se prati rad sistema za merenje u redovnim intervalima u cilju brzog detektovanja neželjenog poremećaja metode ili pomeranja kalibracije, ili i jednog i drugog
metoda kojom se prati rad sistema za merenje u redovnim intervalima u cilju brzog detektovanja neželjenog poremećaja metode ili pomeranja kalibracije, ili i jednog i drugog
-1
komponenta čiji sadržaj ne utiče bitno na fizička svojstava NAPOMENA 1 uz termin: Prateće komponente uglavnom obuhvataju: helijum, vodonik, argon i kiseonik.
komponenta čiji sadržaj ne utiče bitno na fizička svojstava NAPOMENA 1 uz termin: Prateće komponente uglavnom obuhvataju: helijum, vodonik, argon i kiseonik.
-1
gasovi potrebni za rad detektora, npr. vodonik i vazduh za detektore sa plamenom
gasovi potrebni za rad detektora, npr. vodonik i vazduh za detektore sa plamenom
-1
uređaj koji se koristi za kontrolu/održavanje pritiska gasa neposredno ispred mesta njegove ugradnje NAPOMENA 1 uz termin: Ima mogućnost da održava približno konstantan pritisak na ulazu u okviru projektnih parametara, bez obzira na promene pritiska ili protoka u drugim delovima sistema.
uređaj koji se koristi za kontrolu/održavanje pritiska gasa neposredno ispred mesta njegove ugradnje NAPOMENA 1 uz termin: Ima mogućnost da održava približno konstantan pritisak na ulazu u okviru projektnih parametara, bez obzira na promene pritiska ili protoka u drugim delovima sistema.
-1
opšti pojam koji se odnosi na gasove koji nastaju anaerobnom fermentacijom ili razgradnjom organske materije, bez daljeg obogaćivanja i prečišćavanja NAPOMENA 1 uz termin: Do ovog procesa može da dođe na deponijama na kojima nastaje deponijski gas ili u anaerobnim digestorima za proizvodnju biogasa. Otpadni gas je biogas nastao razgradnjom otpadnog mulja. Biogasovi sadrže uglavnom metan i ugljen-dioksid.
opšti pojam koji se odnosi na gasove koji nastaju anaerobnom fermentacijom ili razgradnjom organske materije, bez daljeg obogaćivanja i prečišćavanja NAPOMENA 1 uz termin: Do ovog procesa može da dođe na deponijama na kojima nastaje deponijski gas ili u anaerobnim digestorima za proizvodnju biogasa. Otpadni gas je biogas nastao razgradnjom otpadnog mulja. Biogasovi sadrže uglavnom metan i ugljen-dioksid.
-1
masa definisana sa aspekta nauke i tehnike kao materijal biološkog porekla, osim materijala koji se nalazi u geološkim formacijama i/ili je fosiliziran NAPOMENA 1 uz termin: Biomasa je organski materijal na biljnoj ili životinjskoj bazi, koja obuhvata ali se ne ograničava na određene energetske kulture, poljoprivredne kulture i drveće, ostatke od hrane, stočnu hranu i vlakna, vodene biljke, alge, ostatke iz šumarstva i drvne ostatke, poljoprivredni otpad, nusproizvode iz prerade i druge nefosilne organske materije. NAPOMENA 2 uz termin: Videti i biljnu biomasu, biomasu od voćaka i drvnu biomasu.
masa definisana sa aspekta nauke i tehnike kao materijal biološkog porekla, osim materijala koji se nalazi u geološkim formacijama i/ili je fosiliziran NAPOMENA 1 uz termin: Biomasa je organski materijal na biljnoj ili životinjskoj bazi, koja obuhvata ali se ne ograničava na određene energetske kulture, poljoprivredne kulture i drveće, ostatke od hrane, stočnu hranu i vlakna, vodene biljke, alge, ostatke iz šumarstva i drvne ostatke, poljoprivredni otpad, nusproizvode iz prerade i druge nefosilne organske materije. NAPOMENA 2 uz termin: Videti i biljnu biomasu, biomasu od voćaka i drvnu biomasu.
-1
gas sa visokim sadržajem metana dobijen iz biogasa ili tokom postupka gasifikacije biomase tako što se njegova svojstva poboljšavaju da bi bila slična svojstvima prirodnog gasa
gas sa visokim sadržajem metana dobijen iz biogasa ili tokom postupka gasifikacije biomase tako što se njegova svojstva poboljšavaju da bi bila slična svojstvima prirodnog gasa
-1
metoda koja se u principu sastoji od smanjenja intervala u kojem se pretpostavlja linearnost funkcije kalibracije, u što većoj meri NAPOMENA 1 uz termin: To vodi ka ograničavanju intervala u kojem se nalazi nepoznata vrednost veličine pomoću dve što približnije vrednosti referentnih materijala (ili sužavanja opsega).
metoda koja se u principu sastoji od smanjenja intervala u kojem se pretpostavlja linearnost funkcije kalibracije, u što većoj meri NAPOMENA 1 uz termin: To vodi ka ograničavanju intervala u kojem se nalazi nepoznata vrednost veličine pomoću dve što približnije vrednosti referentnih materijala (ili sužavanja opsega).
-1
postupak kojim se, pod utvrđenim uslovima, u prvom koraku uspostavlja odnos između vrednosti veličina sa mernim nesigurnostima koje ostvaruju merni etaloni i odgovarajućih indikacija sa pripisanim mernim nesigurnostima, a u drugom koraku, te se informacije koriste za uspostavljanje odnosa za dobijanje rezultata merenja iz pokazivanja NAPOMENA 1 uz termin: Etaloniranje može da bude izraženo izjavom, funkcijom etaloniranja, dijagramom etaloniranja, krivom etaloniranja ili tablicom etaloniranja. U pojedinim slučajevima, može se sastojati od zbirnih ili pomnoženih korekcija pokazivanja sa pripisanom mernom nesigurnošću. NAPOMENA 2 uz termin: Pojam etaloniranja ne bi trebalo poistovećivati sa postupkom podešavanja mernog sistema, koji se često pogrešno naziva „interna kalibracija”, kao ni sa verifikacijom kalibracije. NAPOMENA 3 uz termin: Često je samo prvi korak u prethodno navedenoj definiciji, u suštini etaloniranje.
postupak kojim se, pod utvrđenim uslovima, u prvom koraku uspostavlja odnos između vrednosti veličina sa mernim nesigurnostima koje ostvaruju merni etaloni i odgovarajućih indikacija sa pripisanim mernim nesigurnostima, a u drugom koraku, te se informacije koriste za uspostavljanje odnosa za dobijanje rezultata merenja iz pokazivanja NAPOMENA 1 uz termin: Etaloniranje može da bude izraženo izjavom, funkcijom etaloniranja, dijagramom etaloniranja, krivom etaloniranja ili tablicom etaloniranja. U pojedinim slučajevima, može se sastojati od zbirnih ili pomnoženih korekcija pokazivanja sa pripisanom mernom nesigurnošću. NAPOMENA 2 uz termin: Pojam etaloniranja ne bi trebalo poistovećivati sa postupkom podešavanja mernog sistema, koji se često pogrešno naziva „interna kalibracija”, kao ni sa verifikacijom kalibracije. NAPOMENA 3 uz termin: Često je samo prvi korak u prethodno navedenoj definiciji, u suštini etaloniranje.
-1
vremenski period između redovnih etaloniranja u toku kojeg performanse analizatora ispunjavaju utvrđene zahteve
vremenski period između redovnih etaloniranja u toku kojeg performanse analizatora ispunjavaju utvrđene zahteve
-1
karakteristika gasa ili homogenih gasnih smeša koja može da se izračuna iz osnovne jednačine stanja NAPOMENA 1 uz termin: Toplotna svojstva obuhvataju unutrašnju energiju, entalpiju, entropiju, toplotni kapacitet izohora, toplotni kapacitet izobara, Džul–Tomsonov koeficijent, izentropski eksponent i brzinu zvuka.
karakteristika gasa ili homogenih gasnih smeša koja može da se izračuna iz osnovne jednačine stanja NAPOMENA 1 uz termin: Toplotna svojstva obuhvataju unutrašnju energiju, entalpiju, entropiju, toplotni kapacitet izohora, toplotni kapacitet izobara, Džul–Tomsonov koeficijent, izentropski eksponent i brzinu zvuka.
-1
sumporno jedinjenje koje se nalazi u prirodnom gasu i doprinosi ukupnom sadržaju sumpora. NAPOMENA 1 uz termin: Pod određenim uslovima, može nastati od H2S, ili biti konvertovan u H2S.
sumporno jedinjenje koje se nalazi u prirodnom gasu i doprinosi ukupnom sadržaju sumpora. NAPOMENA 1 uz termin: Pod određenim uslovima, može nastati od H2S, ili biti konvertovan u H2S.
-1
čisti gas koji se uvodi radi transporta uzorka za analizu kroz deo gasnog hromatografa za razdvajanje NAPOMENA 1 uz termin: Najčešće, noseći gasovi su vodonik, azot, helijum i argon.
čisti gas koji se uvodi radi transporta uzorka za analizu kroz deo gasnog hromatografa za razdvajanje NAPOMENA 1 uz termin: Najčešće, noseći gasovi su vodonik, azot, helijum i argon.
-1
referentni materijal koji ima sertifikat, pri čemu je jedna ili više vrednosti za svojstva tog materijala sertifikovana postupkom koji utvrđuje sledljivost ka tačnoj realizaciji jedinice u kojoj se vrednosti svojstava izražavaju, i svaka sertifikovana vrednost ima nesigurnost izraženu sa datim nivoom poverenja
referentni materijal koji ima sertifikat, pri čemu je jedna ili više vrednosti za svojstva tog materijala sertifikovana postupkom koji utvrđuje sledljivost ka tačnoj realizaciji jedinice u kojoj se vrednosti svojstava izražavaju, i svaka sertifikovana vrednost ima nesigurnost izraženu sa datim nivoom poverenja
-1
detektor koji koristi reakciju redukcije pri kojoj molekuli izazivaju karakteristične luminiscentne emisije koje se mere fotomultiplikatorom i odgovarajućim elektronskim uređajima NAPOMENA 1 uz termin: Hemiluminiscentni detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju komponenata koje sadrže specifične elemente, npr. azot (N) i sumpor (S).
detektor koji koristi reakciju redukcije pri kojoj molekuli izazivaju karakteristične luminiscentne emisije koje se mere fotomultiplikatorom i odgovarajućim elektronskim uređajima NAPOMENA 1 uz termin: Hemiluminiscentni detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju komponenata koje sadrže specifične elemente, npr. azot (N) i sumpor (S).
-1
karakteristika efikasnosti kolone kojom se opisuje stepen razdvajanja dva susedna pika NAPOMENA 1 uz termin: Rezolucija predstavlja količnik dvostrukog rastojanja između maksimuma dva susedna pika i zbira odsečaka na osnovnoj liniji koji daju tangente povučene na polovinu visine pikova.
karakteristika efikasnosti kolone kojom se opisuje stepen razdvajanja dva susedna pika NAPOMENA 1 uz termin: Rezolucija predstavlja količnik dvostrukog rastojanja između maksimuma dva susedna pika i zbira odsečaka na osnovnoj liniji koji daju tangente povučene na polovinu visine pikova.
-1
metoda kojom se vrši potpuno sagorevanje uzorka gasa i merenje pojedinačnih proizvoda sagorevanja radi određivanja ukupne koncentracije nekog elementa u uzorku, na primer sumpora NAPOMENA 1 uz termin: Metoda po Vikboldu (Wickbold): Metoda sagorevanja po Vikboldu se sastoji od sagorevanja i kompletnog termičkog razlaganja jedinjenja na visokoj temperaturi u plamenu vodonik/kiseonik. Vrši se pomoću specijalnog instrumenta (videti ISO 4260). NAPOMENA 2 uz termin: Metoda po Lingeneru: U okviru metode sagorevanja po Lingeneru koristi se vazduh, a sam postupak se izvodi pomoću specijalnog instrumenta (videti ISO 6326-5).
metoda kojom se vrši potpuno sagorevanje uzorka gasa i merenje pojedinačnih proizvoda sagorevanja radi određivanja ukupne koncentracije nekog elementa u uzorku, na primer sumpora NAPOMENA 1 uz termin: Metoda po Vikboldu (Wickbold): Metoda sagorevanja po Vikboldu se sastoji od sagorevanja i kompletnog termičkog razlaganja jedinjenja na visokoj temperaturi u plamenu vodonik/kiseonik. Vrši se pomoću specijalnog instrumenta (videti ISO 4260). NAPOMENA 2 uz termin: Metoda po Lingeneru: U okviru metode sagorevanja po Lingeneru koristi se vazduh, a sam postupak se izvodi pomoću specijalnog instrumenta (videti ISO 6326-5).
-1
utvrđena temperatura T i pritisak P na kojima gorivo teoretski gori
utvrđena temperatura T i pritisak P na kojima gorivo teoretski gori
-1
prirodni gas koji je nakon prerade komprimovan za skladištenje i transport NAPOMENA 1 uz termin: KPG se uglavnom koristi kao gorivo za vozila, obično komprimovan do 20 000 kPa u gasovitom stanju.
prirodni gas koji je nakon prerade komprimovan za skladištenje i transport NAPOMENA 1 uz termin: KPG se uglavnom koristi kao gorivo za vozila, obično komprimovan do 20 000 kPa u gasovitom stanju.
-1
količnik zapremine proizvoljne mase gasa, na utvrđenom pritisku i temperaturi, i zapremine iste mase gasa pod istim uslovima, izračunat prema zakonu o idealnom gasu kao što sledi: Z = Vm (real)/Vm(ideal) gde je: Vm(ideal) = RT/p tako da Z(p, T, xi) = pVm/RT gde je: p apsolutni pritisak; T termodinamička temperatura; Vm molarna zapremina gasa; R molarna gasna konstanta, u odgovarajućim jedinicama NAPOMENA 1 uz termin: Faktor stišljivosti je bezdimenzionalna veličina, čija je vrednost obično bliska jedinici kada je gas blizu standardnih ili normalnih referentnih uslova. NAPOMENA 2 uz termin: Pri različitim pritiscima i temperaturama u transportu gasa, faktor stišljivosti može značajno da se razlikuje od jedinice. NAPOMENA 3 uz termin: Termini „faktor kompresibilnosti” i „Z faktor” predstavljaju sinonime za termin faktor stišljivosti.
količnik zapremine proizvoljne mase gasa, na utvrđenom pritisku i temperaturi, i zapremine iste mase gasa pod istim uslovima, izračunat prema zakonu o idealnom gasu kao što sledi: Z = Vm (real)/Vm(ideal) gde je: Vm(ideal) = RT/p tako da Z(p, T, xi) = pVm/RT gde je: p apsolutni pritisak; T termodinamička temperatura; Vm molarna zapremina gasa; R molarna gasna konstanta, u odgovarajućim jedinicama NAPOMENA 1 uz termin: Faktor stišljivosti je bezdimenzionalna veličina, čija je vrednost obično bliska jedinici kada je gas blizu standardnih ili normalnih referentnih uslova. NAPOMENA 2 uz termin: Pri različitim pritiscima i temperaturama u transportu gasa, faktor stišljivosti može značajno da se razlikuje od jedinice. NAPOMENA 3 uz termin: Termini „faktor kompresibilnosti” i „Z faktor” predstavljaju sinonime za termin faktor stišljivosti.
-1
aparat koji se koristi za prevođenje udela gasne faze prirodnog gasa (koja se sastoji od vodene pare i/ili viših ugljovodonika) koja se može kondenzovati u tečnu fazu pomoću hlađenja
aparat koji se koristi za prevođenje udela gasne faze prirodnog gasa (koja se sastoji od vodene pare i/ili viših ugljovodonika) koja se može kondenzovati u tečnu fazu pomoću hlađenja
-1
grafikon u kojem su vrednosti molskog udela komponente svake pojedinačne analize kontrolnog gasa upoređene sa srednjom vrednošću, i linijama za ±2 standardne devijacije i ±3 standardne devijacije dobijen na osnovu rezultata prvobitnih analiza kontrolnog gasa
grafikon u kojem su vrednosti molskog udela komponente svake pojedinačne analize kontrolnog gasa upoređene sa srednjom vrednošću, i linijama za ±2 standardne devijacije i ±3 standardne devijacije dobijen na osnovu rezultata prvobitnih analiza kontrolnog gasa
-1
gasna smeša poznatog sastava koja sadrži sve komponente prisutne u radnoj referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Kontrolni gas može da bude ili uzorak gasa čiji je sastav određen u skladu sa ISO 6143, ili višekomponentna smeša pripremljena u skladu sa ISO 6142. Kontrolni gas se koristi za izračunavanje srednje vrednosti (m) i standardne devijacije (s) od količine komponenata koje su detektovane, tako da se pripreme odgovarajuće kontrolne karte.
gasna smeša poznatog sastava koja sadrži sve komponente prisutne u radnoj referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Kontrolni gas može da bude ili uzorak gasa čiji je sastav određen u skladu sa ISO 6143, ili višekomponentna smeša pripremljena u skladu sa ISO 6142. Kontrolni gas se koristi za izračunavanje srednje vrednosti (m) i standardne devijacije (s) od količine komponenata koje su detektovane, tako da se pripreme odgovarajuće kontrolne karte.
-1
korekcija zbira sirovih (neprerađenih) molskih udela u kompletnoj analizi prirodnog gasa tako da njihov zbir bude jednak jedinici, primenom istog proporcionalnog podešavanja na sve merene komponente NAPOMENA 1 uz termin: Ukoliko prilikom analize neke komponente nisu podvrgnute merenju, već su im date fiksne vrednosti molskih udela, tada se normalizacija vrši na jediničnu vrednost umanjenu za zbir udela merno neodređenih komponenata. NAPOMENA 2 uz termin: Poseban slučaj nezavisne primene konvencionalne normalizacije za svaku pojedinačnu seriju ponovljenih analiza prirodnog gasa, sa normalizovanim molskim udelima koji su korišćeni za izračunavanje srednjih vrednosti komponenata, poznat je pod nazivom „run-by-run” normalizacija.
korekcija zbira sirovih (neprerađenih) molskih udela u kompletnoj analizi prirodnog gasa tako da njihov zbir bude jednak jedinici, primenom istog proporcionalnog podešavanja na sve merene komponente NAPOMENA 1 uz termin: Ukoliko prilikom analize neke komponente nisu podvrgnute merenju, već su im date fiksne vrednosti molskih udela, tada se normalizacija vrši na jediničnu vrednost umanjenu za zbir udela merno neodređenih komponenata. NAPOMENA 2 uz termin: Poseban slučaj nezavisne primene konvencionalne normalizacije za svaku pojedinačnu seriju ponovljenih analiza prirodnog gasa, sa normalizovanim molskim udelima koji su korišćeni za izračunavanje srednjih vrednosti komponenata, poznat je pod nazivom „run-by-run” normalizacija.
-1
algebarski dodata vrednost nekorigovanom rezultatu merenja kako bi se kompenzovala sistematska greška merenja NAPOMENA 1 uz termin: Korekcija je jednaka negativnoj vrednosti procenjene sistematske greške. NAPOMENA 2 uz termin: S obzirom na to da sistematska greška ne može biti apsolutno poznata, ni korekcija ne može biti potpuna.
algebarski dodata vrednost nekorigovanom rezultatu merenja kako bi se kompenzovala sistematska greška merenja NAPOMENA 1 uz termin: Korekcija je jednaka negativnoj vrednosti procenjene sistematske greške. NAPOMENA 2 uz termin: S obzirom na to da sistematska greška ne može biti apsolutno poznata, ni korekcija ne može biti potpuna.
-1
brojna vrednost kojom se množi nekorigovani rezultat merenja kako bi se kompenzovala sistematska greška NAPOMENA 1 uz termin: S obzirom na to da sistematska greška ne može biti apsolutno poznata, ni korekcija ne može biti potpuna.
brojna vrednost kojom se množi nekorigovani rezultat merenja kako bi se kompenzovala sistematska greška NAPOMENA 1 uz termin: S obzirom na to da sistematska greška ne može biti apsolutno poznata, ni korekcija ne može biti potpuna.
-1
mesto između dva gasovodna sistema na kojem se uzima u obzir količina energije prirodnog gasa NAPOMENA 1 uz termin: Na ovom mestu može da dođe do promene režima pritiska.
mesto između dva gasovodna sistema na kojem se uzima u obzir količina energije prirodnog gasa NAPOMENA 1 uz termin: Na ovom mestu može da dođe do promene režima pritiska.
-1
ciklično organsko sumporno jedinjenje sa jednim atomom sumpora koji je ugrađen u zasićeni ugljovodonični prsten PRIMER Tetrahidrotiofen (tiofen ili tiociklopentan), tj. C4H8S, koji se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju.
ciklično organsko sumporno jedinjenje sa jednim atomom sumpora koji je ugrađen u zasićeni ugljovodonični prsten PRIMER Tetrahidrotiofen (tiofen ili tiociklopentan), tj. C4H8S, koji se dodaje prirodnom gasu kao sredstvo za odorizaciju.
-1
masa gasa podeljena njegovom zapreminom na utvrđenim uslovima pritiska i temperature NAPOMENA 1 uz termin: Matematički gustina je data kao: ρ(p,T) = m/V(p, T)
masa gasa podeljena njegovom zapreminom na utvrđenim uslovima pritiska i temperature NAPOMENA 1 uz termin: Matematički gustina je data kao: ρ(p,T) = m/V(p, T)
-1
uklanjanje upijene supstance reverzibilnim procesom u odnosu na adsorpciju ili apsorpciju
uklanjanje upijene supstance reverzibilnim procesom u odnosu na adsorpciju ili apsorpciju
-1
koncentracija sredstva za odorizaciju koju 50 % populacije detektuje sa verovatnoćom od 0,5 pod uslovima ispitivanja NAPOMENA 1 uz termin: Detekcija mirisa ne znači da se ovaj miris može i identifikovati.
koncentracija sredstva za odorizaciju koju 50 % populacije detektuje sa verovatnoćom od 0,5 pod uslovima ispitivanja NAPOMENA 1 uz termin: Detekcija mirisa ne znači da se ovaj miris može i identifikovati.
-1
merenje nekog svojstva na osnovu veličina koje, u principu, definišu to svojstvo NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje toplotne vrednosti nekog gasa termometarskim merenjem energije oslobođene u vidu toplote tokom sagorevanja poznate količine gasa.
merenje nekog svojstva na osnovu veličina koje, u principu, definišu to svojstvo NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje toplotne vrednosti nekog gasa termometarskim merenjem energije oslobođene u vidu toplote tokom sagorevanja poznate količine gasa.
-1
merenje pri kojem su pojedinačne komponente ili grupe komponenata određene poređenjem sa istim komponentama u referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Glavne i prateće komponente se određuju direktnim merenjem.
merenje pri kojem su pojedinačne komponente ili grupe komponenata određene poređenjem sa istim komponentama u referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Glavne i prateće komponente se određuju direktnim merenjem.
-1
uzimanje uzoraka u situacijama kada postoji direktna veza između prirodnog gasa čiji uzorak treba da se uzme i uređaja za analizu
uzimanje uzoraka u situacijama kada postoji direktna veza između prirodnog gasa čiji uzorak treba da se uzme i uređaja za analizu
-1
prirodni gas koji sadrži molski udeo vode od najviše 0,005 % [50 ppm (molarni)] u parnoj fazi NAPOMENA 1 uz termin: Sadržaj vodene pare u prirodnom gasu može da bude izražen i u vidu koncentracije vode (mg/m3). NAPOMENA 2 uz termin: Korelacija između sadržaja vode i tačke rošenja vode data je u ISO 18453.
prirodni gas koji sadrži molski udeo vode od najviše 0,005 % [50 ppm (molarni)] u parnoj fazi NAPOMENA 1 uz termin: Sadržaj vodene pare u prirodnom gasu može da bude izražen i u vidu koncentracije vode (mg/m3). NAPOMENA 2 uz termin: Korelacija između sadržaja vode i tačke rošenja vode data je u ISO 18453.
-1
detektor koji se sastoji od elektrohemijske ćelije koja reaguje na određene supstance u nosećem gasu koji izlazi iz kolone NAPOMENA 1 uz termin: Elektrohemijski proces može da bude oksidacija, redukcija ili promena provodljivosti. Detekcija može da bude vrlo specifična u zavisnosti od elektrohemijskog procesa koji se odvija.
detektor koji se sastoji od elektrohemijske ćelije koja reaguje na određene supstance u nosećem gasu koji izlazi iz kolone NAPOMENA 1 uz termin: Elektrohemijski proces može da bude oksidacija, redukcija ili promena provodljivosti. Detekcija može da bude vrlo specifična u zavisnosti od elektrohemijskog procesa koji se odvija.
-1
matematička veza između osnovnih promenljivih koje karakterišu gas ili homogenu gasnu smešu NAPOMENA 1 uz termin: Postoje dva tipa jednačine stanja, i to (1) zapreminska jednačina stanja, koja povezuje osnovne promenljive, pritisak, temperaturu i zapreminu koju zauzima data količina supstance, i (2) osnovna jednačina stanja, kojom su povezane gustina, temperatura i Helmholcova (Helmholtz) slobodna energija.
matematička veza između osnovnih promenljivih koje karakterišu gas ili homogenu gasnu smešu NAPOMENA 1 uz termin: Postoje dva tipa jednačine stanja, i to (1) zapreminska jednačina stanja, koja povezuje osnovne promenljive, pritisak, temperaturu i zapreminu koju zauzima data količina supstance, i (2) osnovna jednačina stanja, kojom su povezane gustina, temperatura i Helmholcova (Helmholtz) slobodna energija.
-1
opseg parametara za koje je razvijena korelacija, ali izvan opsega za koji je validirana funkcija etaloniranja
opseg parametara za koje je razvijena korelacija, ali izvan opsega za koji je validirana funkcija etaloniranja
-1
gasna familija grupa sagorivih gasova, sličnih osobina gorenja, međusobno povezana opsegom Vobeovih indeksa
gasna familija grupa sagorivih gasova, sličnih osobina gorenja, međusobno povezana opsegom Vobeovih indeksa
-1
sistem za uzimanje uzoraka koji povlači veću količinu uzorka od one koja je zahtevana za merenje kako bi se skratilo vreme zadržavanja
sistem za uzimanje uzoraka koji povlači veću količinu uzorka od one koja je zahtevana za merenje kako bi se skratilo vreme zadržavanja
-1
detektor u kojem ugljovodonici sagorevaju u plamenu vodonik/vazduh, a joni nastali sagorevanjem ugljovodonika mere se kao promena struje između dve elektrode NAPOMENA 1 uz termin: Plamenojonizujući detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju ugljovodoničnih jedinjenja.
detektor u kojem ugljovodonici sagorevaju u plamenu vodonik/vazduh, a joni nastali sagorevanjem ugljovodonika mere se kao promena struje između dve elektrode NAPOMENA 1 uz termin: Plamenojonizujući detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju ugljovodoničnih jedinjenja.
-1
detektor koji koristi redukcioni plamen u kojem pojedinačni elementi proizvode karakteristične boje koje se mere fotomultiplikatorom NAPOMENA 1 uz termin: Detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju komponenata koje sadrže specifične elemente, npr. fosfor (P) i sumpor (S).
detektor koji koristi redukcioni plamen u kojem pojedinačni elementi proizvode karakteristične boje koje se mere fotomultiplikatorom NAPOMENA 1 uz termin: Detektor se koristi u gasnoj hromatografiji uglavnom za detekciju komponenata koje sadrže specifične elemente, npr. fosfor (P) i sumpor (S).
-1
situacija u kojoj brzina plamena gasa premašuje brzinu smeše gas/vazduh, rezultirajući sagorevanjem pre mesta paljenja NAPOMENA 1 uz termin: Generalno dovodi do gašenja plamena i oštećenja gorionika u uređaju.
situacija u kojoj brzina plamena gasa premašuje brzinu smeše gas/vazduh, rezultirajući sagorevanjem pre mesta paljenja NAPOMENA 1 uz termin: Generalno dovodi do gašenja plamena i oštećenja gorionika u uređaju.
-1
posuda koja ima pokretni klip koji odvaja uzorak od tamponskog gasa. Pritisci su u ravnoteži na oba kraja klipa
posuda koja ima pokretni klip koji odvaja uzorak od tamponskog gasa. Pritisci su u ravnoteži na oba kraja klipa
-1
uređaj za uzimanje uzoraka koji sakuplja seriju „spot” uzoraka u određenom vremenskom periodu, na takav način da se obezbedi da inkrementni uzorak bude proporcionalan ukupnom inkrementnom protoku NAPOMENA 1 uz termin: Ovo se normalno postiže promenom frekvencije ekstrakcije „spot” uzorka konstantne zapremine (zahvat).
uređaj za uzimanje uzoraka koji sakuplja seriju „spot” uzoraka u određenom vremenskom periodu, na takav način da se obezbedi da inkrementni uzorak bude proporcionalan ukupnom inkrementnom protoku NAPOMENA 1 uz termin: Ovo se normalno postiže promenom frekvencije ekstrakcije „spot” uzorka konstantne zapremine (zahvat).
-1
metode merenja i tehnike za određivanje sastava gasa
metode merenja i tehnike za određivanje sastava gasa
-1
uređaj koji fizički razdvaja komponente neke smeše u gasnoj fazi i meri ih pojedinačno pomoću detektora čiji se signal obrađuje NAPOMENA 1 uz termin: Hromatograf se sastoji od sledećih glavnih delova: dela za unos uzoraka, dela za razdvajanje i detektora. Deo za razdvajanje se sastoji od jedne ili više hromatografskih kolona kroz koje prolazi noseći gas i u koje se unose uzorci. Pod definisanim i kontrolisanim radnim uslovima komponente mogu kvalitativno da se identifikuju na osnovu vremena zadržavanja i kvantitativno da se mere upoređivanjem odziva detektora na njih sa odzivom na istu ili sličnu komponentu u kalibracionoj smeši. NAPOMENA 2 uz termin: Kod analize gasa, broj komponenata i njihovih svojstava često zahteva upotrebu više od jednog mehanizma za razdvajanje. Oni se mogu kombinovati, i često se i kombinuju u jednoj jedinici za razdvajanje ili u hromatografu. NAPOMENA 3 uz termin: Gasni hromatograf na kojem može da se programira temperatura ima kolone smeštene u peći u kojoj se temperatura programira tako što se odredi i ponavlja u toku analize.
uređaj koji fizički razdvaja komponente neke smeše u gasnoj fazi i meri ih pojedinačno pomoću detektora čiji se signal obrađuje NAPOMENA 1 uz termin: Hromatograf se sastoji od sledećih glavnih delova: dela za unos uzoraka, dela za razdvajanje i detektora. Deo za razdvajanje se sastoji od jedne ili više hromatografskih kolona kroz koje prolazi noseći gas i u koje se unose uzorci. Pod definisanim i kontrolisanim radnim uslovima komponente mogu kvalitativno da se identifikuju na osnovu vremena zadržavanja i kvantitativno da se mere upoređivanjem odziva detektora na njih sa odzivom na istu ili sličnu komponentu u kalibracionoj smeši. NAPOMENA 2 uz termin: Kod analize gasa, broj komponenata i njihovih svojstava često zahteva upotrebu više od jednog mehanizma za razdvajanje. Oni se mogu kombinovati, i često se i kombinuju u jednoj jedinici za razdvajanje ili u hromatografu. NAPOMENA 3 uz termin: Gasni hromatograf na kojem može da se programira temperatura ima kolone smeštene u peći u kojoj se temperatura programira tako što se odredi i ponavlja u toku analize.
-1
metoda analize kojom se komponente neke smeše gasa razdvajaju pomoću gasne hromatografije NAPOMENA 1 uz termin: Uzorak prolazi, u struji nosećeg gasa, kroz kolonu koja ima različita retenciona svojstva u zavisnosti od komponenata koje se analiziraju. Različite komponente prolaze kroz kolonu različitim brzinama i detektuju se prilikom izlaska iz kolone u različitim vremenima.
metoda analize kojom se komponente neke smeše gasa razdvajaju pomoću gasne hromatografije NAPOMENA 1 uz termin: Uzorak prolazi, u struji nosećeg gasa, kroz kolonu koja ima različita retenciona svojstva u zavisnosti od komponenata koje se analiziraju. Različite komponente prolaze kroz kolonu različitim brzinama i detektuju se prilikom izlaska iz kolone u različitim vremenima.
-1
udeli ili koncentracije svih komponenata određeni analizom prirodnog gasa
udeli ili koncentracije svih komponenata određeni analizom prirodnog gasa
-1
karakteristike prirodnog gasa definisane njegovim sastavom i fizičkim svojstvima
karakteristike prirodnog gasa definisane njegovim sastavom i fizičkim svojstvima
-1
fizički procesi kojima se neki gasovi adsorbuju na površine ili se desorbuju sa površina neke čvrste materije bez transformacije molekula NAPOMENA 1 uz termin: Sila privlačenja između nekih gasova i čvrstih materija jeste čisto fizička i zavisi od prirode materija koje su u pitanju. Prirodni gas može da sadrži nekoliko komponenata koje pokazuju jake sorpcione efekte. Posebna pažnja treba da se obrati prilikom određivanja koncentracija sledećih jedinjenja u tragovima: viših ugljovodonika, vode, jedinjenja sumpora i vodonika.
fizički procesi kojima se neki gasovi adsorbuju na površine ili se desorbuju sa površina neke čvrste materije bez transformacije molekula NAPOMENA 1 uz termin: Sila privlačenja između nekih gasova i čvrstih materija jeste čisto fizička i zavisi od prirode materija koje su u pitanju. Prirodni gas može da sadrži nekoliko komponenata koje pokazuju jake sorpcione efekte. Posebna pažnja treba da se obrati prilikom određivanja koncentracija sledećih jedinjenja u tragovima: viših ugljovodonika, vode, jedinjenja sumpora i vodonika.
-1
tečni dvohidroksilni alkohol (CH2OH-CH2-O-(CH2-CH2-O-)xH, gde je x = 0,1,2...n) koji se koristi kao antifriz i u nekim postupcima prerade kao agens dehidratacije
tečni dvohidroksilni alkohol (CH2OH-CH2-O-(CH2-CH2-O-)xH, gde je x = 0,1,2...n) koji se koristi kao antifriz i u nekim postupcima prerade kao agens dehidratacije
-1
komponente sa sličnim svojstvima, čiji su molski udeli izuzetno niski, pa bi njihovo pojedinačno merenje bilo teško i zahtevalo bi dodatno vreme, pa se zato mere kao grupa NAPOMENA 1 uz termin: Za ocenjivanje svojstava takve smeše koristi se svojstvo grupe komponenata, a ne pojedinačna svojstva. NAPOMENA 2 uz termin: Grupa može biti fizički objedinjena kao rezultat analitičkog procesa, kao kod povratnog toka u hromatografiji, ili pojedinačno merena i računski objedinjena. Ako su komponente fizički objedinjene, preciznost merenja grupe će verovatno biti veća u odnosu na preciznost merenja pojedinačnih komponenata. NAPOMENA 3 uz termin: Važno je prepoznati kada treba razmatrati grupe komponenata, a kada ne. Za računanje toplotne vrednosti ili relativne gustine, svi ugljovodonici sa ugljeničnim brojem 6 (C6) i višim, mogu se smatrati grupom (C6+), sa relativno malom rezultujućom greškom. Međutim, takvo pojednostavljivanje dovodi do velike greške u računanju tačke rošenja ugljovodonika. NAPOMENA 4 uz termin: Kada se izvestan broj ugljovodonika identifikuje i kvantifikuje kao grupa ili grupe, moguće su sledeće opcije: – zbir se prikazuje kao da grupa polazi od najnižeg ugljeničnog broja te grupe (npr. C6+, što –označava sve ugljovodonike sa ugljeničnim brojem šest i više); – pojedinačne grupe se prikazuju kao zbir svakog ugljeničnog broja (npr. zbir C6, zbir C7 itd.); – prethodno navedene grupe koje se prikazuju kao zbir za svaki ugljenični broj mogu se dalje deliti na tipove komponenata (npr. C6 alkane, kao različite od benzena i C6 cikloalkane ili naftene). U prethodno navedenim slučajevima, odziv grupe je zbir odziva jedne ili više normalnih ugljovodoničnih komponenata i njihovih izomera. Relativni odziv grupe je jednak relativnom odzivu normalnog alkana grupe (C6 za C6+).
komponente sa sličnim svojstvima, čiji su molski udeli izuzetno niski, pa bi njihovo pojedinačno merenje bilo teško i zahtevalo bi dodatno vreme, pa se zato mere kao grupa NAPOMENA 1 uz termin: Za ocenjivanje svojstava takve smeše koristi se svojstvo grupe komponenata, a ne pojedinačna svojstva. NAPOMENA 2 uz termin: Grupa može biti fizički objedinjena kao rezultat analitičkog procesa, kao kod povratnog toka u hromatografiji, ili pojedinačno merena i računski objedinjena. Ako su komponente fizički objedinjene, preciznost merenja grupe će verovatno biti veća u odnosu na preciznost merenja pojedinačnih komponenata. NAPOMENA 3 uz termin: Važno je prepoznati kada treba razmatrati grupe komponenata, a kada ne. Za računanje toplotne vrednosti ili relativne gustine, svi ugljovodonici sa ugljeničnim brojem 6 (C6) i višim, mogu se smatrati grupom (C6+), sa relativno malom rezultujućom greškom. Međutim, takvo pojednostavljivanje dovodi do velike greške u računanju tačke rošenja ugljovodonika. NAPOMENA 4 uz termin: Kada se izvestan broj ugljovodonika identifikuje i kvantifikuje kao grupa ili grupe, moguće su sledeće opcije: – zbir se prikazuje kao da grupa polazi od najnižeg ugljeničnog broja te grupe (npr. C6+, što –označava sve ugljovodonike sa ugljeničnim brojem šest i više); – pojedinačne grupe se prikazuju kao zbir svakog ugljeničnog broja (npr. zbir C6, zbir C7 itd.); – prethodno navedene grupe koje se prikazuju kao zbir za svaki ugljenični broj mogu se dalje deliti na tipove komponenata (npr. C6 alkane, kao različite od benzena i C6 cikloalkane ili naftene). U prethodno navedenim slučajevima, odziv grupe je zbir odziva jedne ili više normalnih ugljovodoničnih komponenata i njihovih izomera. Relativni odziv grupe je jednak relativnom odzivu normalnog alkana grupe (C6 za C6+).
-1
serija etalona grupa etalona posebno odabranih vrednosti koje pojedinačno ili u odgovarajućoj kombinaciji reprodukuju serije vrednosti za veličinu u datom opsegu NAPOMENA 1 uz termin: Prilagođeno prema VIM 2007.
serija etalona grupa etalona posebno odabranih vrednosti koje pojedinačno ili u odgovarajućoj kombinaciji reprodukuju serije vrednosti za veličinu u datom opsegu NAPOMENA 1 uz termin: Prilagođeno prema VIM 2007.
-1
uređaj kojim se osigurava da uzorak gasa ostane na temperaturi koja je dovoljna za izbegavanje promena njegovog sastava usled kondenzacije nekih jedinjenja NAPOMENA 1 uz termin: Grejni elementi mogu da se instaliraju na sondu za uzimanje uzoraka i linije za uzimanje uzoraka. U nekim slučajevima je potrebno zagrevati i posudu za uzorke. To je naročito važno u onim slučajevima u kojima dolazi do Džul-Tomsonovog hlađenja usled smanjenja pritiska. NAPOMENA 2 uz termin: Uređaji za zagrevanje se koriste i za održavanje „oblasti sa navlaženim površinama” na približno konstantnim temperaturama kako bi se izbegle promene u koeficijentima sorpcije gasa kada se mere komponente koje su podložne jakim uticajima sorpcije.
uređaj kojim se osigurava da uzorak gasa ostane na temperaturi koja je dovoljna za izbegavanje promena njegovog sastava usled kondenzacije nekih jedinjenja NAPOMENA 1 uz termin: Grejni elementi mogu da se instaliraju na sondu za uzimanje uzoraka i linije za uzimanje uzoraka. U nekim slučajevima je potrebno zagrevati i posudu za uzorke. To je naročito važno u onim slučajevima u kojima dolazi do Džul-Tomsonovog hlađenja usled smanjenja pritiska. NAPOMENA 2 uz termin: Uređaji za zagrevanje se koriste i za održavanje „oblasti sa navlaženim površinama” na približno konstantnim temperaturama kako bi se izbegle promene u koeficijentima sorpcije gasa kada se mere komponente koje su podložne jakim uticajima sorpcije.
-1
konfiguracija za uzimanje uzoraka kojom se uzorak vraća u gasovod NAPOMENA 1 uz termin: Petlja zahteva razliku u pritisku od tačke sakupljanja do ispusta kako bi se obezbedila konstantna i ravnomerna brzina protoka kroz opremu za uzimanje uzoraka smeštenu u petlji.
konfiguracija za uzimanje uzoraka kojom se uzorak vraća u gasovod NAPOMENA 1 uz termin: Petlja zahteva razliku u pritisku od tačke sakupljanja do ispusta kako bi se obezbedila konstantna i ravnomerna brzina protoka kroz opremu za uzimanje uzoraka smeštenu u petlji.
-1
temperatura, na utvrđenom pritisku, na kojoj započinje kondenzacija pare ugljovodonika NAPOMENA 1 uz termin: U hemijskoj termodinamici, „stvarna” tačka rošenja ugljovodonika jeste temperatura (na zadatom pritisku) na kojoj je fugacitet gasne i tečne faze jednak. Pošto merenje tačke rošenja podrazumeva sniženje temperature sistema, ovo odgovara temperaturi na kojoj dolazi do prvog pojavljivanja tečne faze. Na ovoj tački, količina tečnosti je nemerljivo mala. Budući da nijedan instrument ili posmatrač ne mogu da detektuju ovako malu količinu, vrednost izmerena hlađenim ogledalom (merena tačka rošenja ugljovodonika) razlikuje se od „stvarne” tačke rošenja ugljovodonika. U zavisnosti od sastava gasa i osetljivosti sistema za detekciju tačke rošenja ugljovodonika automatskim instrumentom sa hlađenim ogledalom, ili posmatrača (ručni instrument sa hlađenim ogledalom), izmerena vrednost tačke rošenja ugljovodonika može biti značajno niža u odnosu na „stvarnu“ tačku rošenja ugljovodonika.
temperatura, na utvrđenom pritisku, na kojoj započinje kondenzacija pare ugljovodonika NAPOMENA 1 uz termin: U hemijskoj termodinamici, „stvarna” tačka rošenja ugljovodonika jeste temperatura (na zadatom pritisku) na kojoj je fugacitet gasne i tečne faze jednak. Pošto merenje tačke rošenja podrazumeva sniženje temperature sistema, ovo odgovara temperaturi na kojoj dolazi do prvog pojavljivanja tečne faze. Na ovoj tački, količina tečnosti je nemerljivo mala. Budući da nijedan instrument ili posmatrač ne mogu da detektuju ovako malu količinu, vrednost izmerena hlađenim ogledalom (merena tačka rošenja ugljovodonika) razlikuje se od „stvarne” tačke rošenja ugljovodonika. U zavisnosti od sastava gasa i osetljivosti sistema za detekciju tačke rošenja ugljovodonika automatskim instrumentom sa hlađenim ogledalom, ili posmatrača (ručni instrument sa hlađenim ogledalom), izmerena vrednost tačke rošenja ugljovodonika može biti značajno niža u odnosu na „stvarnu“ tačku rošenja ugljovodonika.
-1
bezbojan, otrovni gas sa mirisom sličnim mirisu pokvarenih jaja
bezbojan, otrovni gas sa mirisom sličnim mirisu pokvarenih jaja
-1
gas koji je u skladu sa zakonom o idealnom gasu p · Vm = R · T gde je: p apsolutni pritisak; T termodinamička temperatura; Vm molarna zapremina; R molarna gasna konstanta, u odgovarajućim jedinicama. (R = 8,3144621 J/molK) Nijedan realni gas nije u skladu sa ovim zakonom. Za realne gasove prethodno navedena jednačina treba da glasi: p · Vm = Z(p, T, xi) · R · T gde je: Z(p, T, xi) promenljiva za gasove, često bliska jedinici, i poznata kao faktor stišljivosti
gas koji je u skladu sa zakonom o idealnom gasu p · Vm = R · T gde je: p apsolutni pritisak; T termodinamička temperatura; Vm molarna zapremina; R molarna gasna konstanta, u odgovarajućim jedinicama. (R = 8,3144621 J/molK) Nijedan realni gas nije u skladu sa ovim zakonom. Za realne gasove prethodno navedena jednačina treba da glasi: p · Vm = Z(p, T, xi) · R · T gde je: Z(p, T, xi) promenljiva za gasove, često bliska jedinici, i poznata kao faktor stišljivosti
-1
instrument čiji je aktivni deo instaliran unutar gasovoda i vrši merenja pri uslovima u gasovodu
instrument čiji je aktivni deo instaliran unutar gasovoda i vrši merenja pri uslovima u gasovodu
-1
uređaj za uzimanje uzoraka koji sakuplja seriju „spot” uzoraka u jedan zbirni uzorak
uređaj za uzimanje uzoraka koji sakuplja seriju „spot” uzoraka u jedan zbirni uzorak
-1
merenje nekog svojstva na osnovu veličina koje, u principu, ne definišu to svojstvo, već imaju poznati odnos sa tim svojstvom NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje toplotne vrednosti na osnovu merenja odnosa vazduh–gas potrebne da se postigne stehiometrijsko sagorevanje koje je linearno povezano sa toplotnom vrednošću.
merenje nekog svojstva na osnovu veličina koje, u principu, ne definišu to svojstvo, već imaju poznati odnos sa tim svojstvom NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje toplotne vrednosti na osnovu merenja odnosa vazduh–gas potrebne da se postigne stehiometrijsko sagorevanje koje je linearno povezano sa toplotnom vrednošću.
-1
merenje pri kojem su pojedinačne komponente ili grupe komponenata određene upotrebom relativnih faktora odziva u odnosu na referentnu komponentu u referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Komponente u tragovima se određuju indirektnim merenjem.
merenje pri kojem su pojedinačne komponente ili grupe komponenata određene upotrebom relativnih faktora odziva u odnosu na referentnu komponentu u referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Komponente u tragovima se određuju indirektnim merenjem.
-1
uzimanje uzoraka u situacijama kada ne postoji direktna veza između prirodnog gasa koji treba da se uzorkuje i uređaja za analizu
uzimanje uzoraka u situacijama kada ne postoji direktna veza između prirodnog gasa koji treba da se uzorkuje i uređaja za analizu
-1
količina toplote koja se oslobađa potpunim sagorevanjem utvrđene količine gasa sa kiseonikom, tako da pritisak, p, pri kom se reakcija odvija ostaje konstantan, a svi proizvodi sagorevanja vraćaju se na istu utvrđenu temperaturu, T, kao što je temperatura reaktanata; svi ovi proizvodi su u gasovitom stanju NAPOMENA 1 uz termin: Kada je količina gasa utvrđena na molarnoj osnovi, toplotna vrednost se označava kao (H)i(T1,p1); na osnovu mase, donja toplotna vrednost se označava kao (Hm)i(T1,p1). Kada je količina gasa utvrđena na zapreminskoj osnovi, donja toplotna vrednost se označava kao (Hv)i(T1,p1;T2,p2), gde su T1,p1;T2,p2 referentni uslovi sagorevanja i merenja. NAPOMENA 2 uz termin: Sinonim za neto i nižu kalorijsku vrednost (NHV).
količina toplote koja se oslobađa potpunim sagorevanjem utvrđene količine gasa sa kiseonikom, tako da pritisak, p, pri kom se reakcija odvija ostaje konstantan, a svi proizvodi sagorevanja vraćaju se na istu utvrđenu temperaturu, T, kao što je temperatura reaktanata; svi ovi proizvodi su u gasovitom stanju NAPOMENA 1 uz termin: Kada je količina gasa utvrđena na molarnoj osnovi, toplotna vrednost se označava kao (H)i(T1,p1); na osnovu mase, donja toplotna vrednost se označava kao (Hm)i(T1,p1). Kada je količina gasa utvrđena na zapreminskoj osnovi, donja toplotna vrednost se označava kao (Hv)i(T1,p1;T2,p2), gde su T1,p1;T2,p2 referentni uslovi sagorevanja i merenja. NAPOMENA 2 uz termin: Sinonim za neto i nižu kalorijsku vrednost (NHV).
-1
uređaj koji kvantitativno meri odzivni signal detektora na neku komponentu u smeši NAPOMENA 1 uz termin: Poređenjem izlaznih podataka integratora sa istom komponentom u kalibracionoj smeši i u uzorku, može se izračunati koncentracija u uzorku. Ukoliko odziv detektora ima vremenski element, kao u hromatografiji, tada se trenutni odziv integriše u odnosu na vreme.
uređaj koji kvantitativno meri odzivni signal detektora na neku komponentu u smeši NAPOMENA 1 uz termin: Poređenjem izlaznih podataka integratora sa istom komponentom u kalibracionoj smeši i u uzorku, može se izračunati koncentracija u uzorku. Ukoliko odziv detektora ima vremenski element, kao u hromatografiji, tada se trenutni odziv integriše u odnosu na vreme.
-1
stepen do kojeg su karakteristike sagorevanja jednog gasa kompatibilne sa karakteristikama drugog gasa NAPOMENA 1 uz termin: Za dva gasa se kaže da su međusobno zamenljivi kada se jedan gas može zameniti drugim, a da to ne utiče na rad uređaja ili opreme za sagorevanje gasa.
stepen do kojeg su karakteristike sagorevanja jednog gasa kompatibilne sa karakteristikama drugog gasa NAPOMENA 1 uz termin: Za dva gasa se kaže da su međusobno zamenljivi kada se jedan gas može zameniti drugim, a da to ne utiče na rad uređaja ili opreme za sagorevanje gasa.
-1
etalon priznat prema međunarodnom sporazumu da se na međunarodnom nivou koristi kao osnova za pripisivanje vrednosti drugim etalonima odgovarajuće veličine
etalon priznat prema međunarodnom sporazumu da se na međunarodnom nivou koristi kao osnova za pripisivanje vrednosti drugim etalonima odgovarajuće veličine
-1
uređaj za unos konstantne (kalibracione smeše) ili izmerene količine materije koja treba da se analizira u analizatoru NAPOMENA 1 uz termin: Gasno hromatografski analizatori su komparativni, a ne apsolutni. Zbog toga unos jednakih količina kalibracione smeše i uzorka omogućava kvantitativno merenje komponenata uzorka. NAPOMENA 2 uz termin: Prilikom analize gasa, deo uređaja za unos često ima ventil sa više ulaza u kojem se izoluje stalna zapremina kalibracione smeše ili uzorka i pomoću ventila se propušta u analizator. NAPOMENA 3 uz termin: Ekvimolarne količine mogu da se dobiju pomoću kontrole pritiska i temperature uređaja za unos uzorka.
uređaj za unos konstantne (kalibracione smeše) ili izmerene količine materije koja treba da se analizira u analizatoru NAPOMENA 1 uz termin: Gasno hromatografski analizatori su komparativni, a ne apsolutni. Zbog toga unos jednakih količina kalibracione smeše i uzorka omogućava kvantitativno merenje komponenata uzorka. NAPOMENA 2 uz termin: Prilikom analize gasa, deo uređaja za unos često ima ventil sa više ulaza u kojem se izoluje stalna zapremina kalibracione smeše ili uzorka i pomoću ventila se propušta u analizator. NAPOMENA 3 uz termin: Ekvimolarne količine mogu da se dobiju pomoću kontrole pritiska i temperature uređaja za unos uzorka.
-1
referentni uslovi pritiska, temperature i vlažnosti (stanje zasićenosti) koji odgovaraju vrednostima 101,325 kPa i 288,15 K za suvi, realni gas NAPOMENA 1 uz termin: Uslovi 273,15 K, 101,325 kPa, 288,15 K i 101,325 kPa obično su prihvaćeni kao „normalni” i „(metrički) standardni” uslovi u praksi gasnih merenja. Međutim ne treba ih poistovećivati sa „NTP” (normalna temperatura i pritisak ) i „STP” (standardna temperatura i pritisak), od kojih se oba odnose na prethodno navedene uslove. Za NTP i STP ne postoji ograničenje u pogledu zasićenosti.
referentni uslovi pritiska, temperature i vlažnosti (stanje zasićenosti) koji odgovaraju vrednostima 101,325 kPa i 288,15 K za suvi, realni gas NAPOMENA 1 uz termin: Uslovi 273,15 K, 101,325 kPa, 288,15 K i 101,325 kPa obično su prihvaćeni kao „normalni” i „(metrički) standardni” uslovi u praksi gasnih merenja. Međutim ne treba ih poistovećivati sa „NTP” (normalna temperatura i pritisak ) i „STP” (standardna temperatura i pritisak), od kojih se oba odnose na prethodno navedene uslove. Za NTP i STP ne postoji ograničenje u pogledu zasićenosti.
-1
prirodni gas relativno niskog energetskog sadržaja koji je blizak energetskom sadržaju čistog metana ili je niži od njega NAPOMENA 1 uz termin: Siromašni gas obično sadrži velike količine azota i ugljen-dioksida.
prirodni gas relativno niskog energetskog sadržaja koji je blizak energetskom sadržaju čistog metana ili je niži od njega NAPOMENA 1 uz termin: Siromašni gas obično sadrži velike količine azota i ugljen-dioksida.
-1
situacija u kojoj brzina smeše gas/vazduh premašuje brzinu plamena, rezultirajući sagorevanjem koje se odvija daleko od tačke gorenja NAPOMENA 1 uz termin: Može dovesti do gašenja plamena, nestabilnosti i buke.
situacija u kojoj brzina smeše gas/vazduh premašuje brzinu plamena, rezultirajući sagorevanjem koje se odvija daleko od tačke gorenja NAPOMENA 1 uz termin: Može dovesti do gašenja plamena, nestabilnosti i buke.
-1
gas za ispitivanje koji predstavlja jedno od ekstremnih odstupanja u karakteristikama gasova za koje su uređaju predviđeni
gas za ispitivanje koji predstavlja jedno od ekstremnih odstupanja u karakteristikama gasova za koje su uređaju predviđeni
-1
prirodni gas koji je preveden u tečno stanje, posle prerade, radi skladištenja ili transporta NAPOMENA 1 uz termin: Utečnjeni prirodni gas se vraća u gasovito stanje i utiskuje u gasovod radi transporta i distribucije kao prirodni gas.
prirodni gas koji je preveden u tečno stanje, posle prerade, radi skladištenja ili transporta NAPOMENA 1 uz termin: Utečnjeni prirodni gas se vraća u gasovito stanje i utiskuje u gasovod radi transporta i distribucije kao prirodni gas.
-1
jedinica za sakupljanje kondenzata u okviru linije za uzimanje uzoraka
jedinica za sakupljanje kondenzata u okviru linije za uzimanje uzoraka
-1
distributivna gasovodna mreža i usluge kojima se korisnici direktno snabdevaju prirodnim gasom
distributivna gasovodna mreža i usluge kojima se korisnici direktno snabdevaju prirodnim gasom
-1
najmanja vrednost merene veličine za čije merenje je podešen merni sistem ili transmiter
najmanja vrednost merene veličine za čije merenje je podešen merni sistem ili transmiter
-1
komponenta čiji sadržaj utiče na fizička svojstva NAPOMENA 1 uz termin: Glavne komponente prirodnog gasa uglavnom obuhvataju: azot, ugljen-dioksid i zasićeni ugljovodonici od metana do pentana.
komponenta čiji sadržaj utiče na fizička svojstva NAPOMENA 1 uz termin: Glavne komponente prirodnog gasa uglavnom obuhvataju: azot, ugljen-dioksid i zasićeni ugljovodonici od metana do pentana.
-1
gas koji je pripremljen i može da sadrži komponente koje nisu tipične za prirodni gas NAPOMENA 1 uz termin: Proizvedeni (sintetički) gasovi mogu da sadrže znatne količine hemijskih vrsta koje nisu tipične za prirodni gas ili uobičajene vrste koje se nalaze u netipičnim proporcijama kao u slučaju mokrih i kiselih gasova. NAPOMENA 2 uz termin: Proizvedeni gasovi se dele na dve različite kategorije i to: a) na one koji su sintetički ili su namenjeni da budu zamena za prirodni gas i koji su veoma slični pravom prirodnom gasu, i po sastavu i po svojstvima; b) na one koji, bilo da jesu ili nisu namenjeni da zamene ili poboljšaju prirodni gas koji je u upotrebi, nisu u većoj meri slični prirodnom gasu po sastavu. Slučaj pod b) obuhvata gasove kao što su gradski gas, koksni gas (nerazblaženi) i smeše TNG/vazduh. Nijedan od navedenih nije sličan po sastavu pravom prirodnom gasu (mada u ovom poslednjem slučaju može da bude operativno zamenljiv sa prirodnim gasom).
gas koji je pripremljen i može da sadrži komponente koje nisu tipične za prirodni gas NAPOMENA 1 uz termin: Proizvedeni (sintetički) gasovi mogu da sadrže znatne količine hemijskih vrsta koje nisu tipične za prirodni gas ili uobičajene vrste koje se nalaze u netipičnim proporcijama kao u slučaju mokrih i kiselih gasova. NAPOMENA 2 uz termin: Proizvedeni gasovi se dele na dve različite kategorije i to: a) na one koji su sintetički ili su namenjeni da budu zamena za prirodni gas i koji su veoma slični pravom prirodnom gasu, i po sastavu i po svojstvima; b) na one koji, bilo da jesu ili nisu namenjeni da zamene ili poboljšaju prirodni gas koji je u upotrebi, nisu u većoj meri slični prirodnom gasu po sastavu. Slučaj pod b) obuhvata gasove kao što su gradski gas, koksni gas (nerazblaženi) i smeše TNG/vazduh. Nijedan od navedenih nije sličan po sastavu pravom prirodnom gasu (mada u ovom poslednjem slučaju može da bude operativno zamenljiv sa prirodnim gasom).
-1
količnik mase [zapremine (pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [količina supstance] svake komponente i zapremine gasne smeše pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature NAPOMENA 1 uz termin: Masene, molarne i zapreminske koncentracije zavise od pritiska i temperature gasne smeše.
količnik mase [zapremine (pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [količina supstance] svake komponente i zapremine gasne smeše pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature NAPOMENA 1 uz termin: Masene, molarne i zapreminske koncentracije zavise od pritiska i temperature gasne smeše.
-1
količnik mase [zapremine (pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [količina supstance] komponente A i zbira masa [zbir zapremina (pre mešanja pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [zbir količina supstance] svih komponenata gasne smeše
količnik mase [zapremine (pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [količina supstance] komponente A i zbira masa [zbir zapremina (pre mešanja pod utvrđenim uslovima pritiska i temperature)] [zbir količina supstance] svih komponenata gasne smeše
-1
metoda normalizacije kojom se vrednosti ponovljenih analiza za svaku komponentu svode na srednju vrednost tako da se formira serija srednjih vrednosti, nakon čega se one normalizuju
metoda normalizacije kojom se vrednosti ponovljenih analiza za svaku komponentu svode na srednju vrednost tako da se formira serija srednjih vrednosti, nakon čega se one normalizuju
-1
realizacija definicije date veličine sa navedenom vrednošću merne veličine i pripisanom mernom nesigurnošću koja se koristi kao referentna vrednost
realizacija definicije date veličine sa navedenom vrednošću merne veličine i pripisanom mernom nesigurnošću koja se koristi kao referentna vrednost
-1
komplet mernih instrumenata i druge opreme sastavljen radi vršenja utvrđenih merenja NAPOMENA 1 uz termin: Sistem se uglavnom sastoji od dela za prenos i unos uzoraka, dela za razdvajanje, detektora i integratora ili sistema za obradu podataka.
komplet mernih instrumenata i druge opreme sastavljen radi vršenja utvrđenih merenja NAPOMENA 1 uz termin: Sistem se uglavnom sastoji od dela za prenos i unos uzoraka, dela za razdvajanje, detektora i integratora ili sistema za obradu podataka.
-1
videti tioalkan
videti tioalkan
-1
videti tiol-sumpor
videti tiol-sumpor
-1
utvrđena temperatura T i pritisak P na kojima se teoretski određuje količina goriva koje treba da izgori NAPOMENA 1 uz termin: Ne postoji apriori razlog da referentni uslovi merenja budu isti kao referentni uslovi sagorevanja.
utvrđena temperatura T i pritisak P na kojima se teoretski određuje količina goriva koje treba da izgori NAPOMENA 1 uz termin: Ne postoji apriori razlog da referentni uslovi merenja budu isti kao referentni uslovi sagorevanja.
-1
brojčana vrednost koja pokazuje detonacione karakteristike gorivog gasa NAPOMENA 1 uz termin: On se može uporediti sa oktanskim brojem za benzin. Metanski broj može da se izrazi kao procenat zapremine metana u smeši metan-vodonik, koja u motoru za ispitivanje pri standardnim uslovima ima istu tendenciju da detonira kao gorivi gas koji se ispituje.
brojčana vrednost koja pokazuje detonacione karakteristike gorivog gasa NAPOMENA 1 uz termin: On se može uporediti sa oktanskim brojem za benzin. Metanski broj može da se izrazi kao procenat zapremine metana u smeši metan-vodonik, koja u motoru za ispitivanje pri standardnim uslovima ima istu tendenciju da detonira kao gorivi gas koji se ispituje.
-1
lak, isparljiv, zapaljiv, otrovan, tečni alkohol (CH3OH), koji se koristi u sprečavanju formiranja hidrata u vlažnim uslovima gasovoda visokog pritiska
lak, isparljiv, zapaljiv, otrovan, tečni alkohol (CH3OH), koji se koristi u sprečavanju formiranja hidrata u vlažnim uslovima gasovoda visokog pritiska
-1
ustanovljavanje kalibracione funkcije korišćenjem više od dve kalibracione tačke NAPOMENA 1 uz termin: U slučaju kalibracija u više tačaka (koje su poznate i kao kalibracije u više nivoa), krive odziva detektora se određuju za svaku komponentu u opsezima koji se analiziraju korišćenjem serija sertifikovanih referentnih gasnih smeša. NAPOMENA 2 uz termin: Da bi se definisale krive odziva, potrebno je da se dobiju rezultati na više različitih nivoa koncentracija za svaku komponentu. Broj potrebnih nivoa koncentracija zavisi od reda polinoma (kriva odziva) prema kome kriva treba da se oblikuje. Za prvi red, najmanji broj nivoa koncentracija je tri, za drugi red je pet, a za treći sedam. U većini slučajeva, red krivih odziva nije unapred poznat. Zato je, u tim slučajevima, preporučljivo da se izvrši analiza najmanje sedam nivoa koncentracija da bi se otkrilo ponašanje detektora kod trećeg reda sa visokim stepenom detekcijske osetljivosti. Kada je poznat red polinoma prema kome kriva treba da se podešava, može da se koristi odgovarajući broj nivoa koncentracija. Za polinom prvog reda, ovi nivoi koncentracija treba ravnomerno da se rasporede u utvrđenom radnom opsegu za svaku komponentu. Najniži nivo koncentracije treba da bude nešto ispod najnižeg nivoa koncentracije radnog opsega, a najviši nivo koncentracije treba da bude nešto iznad najvišeg nivoa koncentracije radnog opsega.
ustanovljavanje kalibracione funkcije korišćenjem više od dve kalibracione tačke NAPOMENA 1 uz termin: U slučaju kalibracija u više tačaka (koje su poznate i kao kalibracije u više nivoa), krive odziva detektora se određuju za svaku komponentu u opsezima koji se analiziraju korišćenjem serija sertifikovanih referentnih gasnih smeša. NAPOMENA 2 uz termin: Da bi se definisale krive odziva, potrebno je da se dobiju rezultati na više različitih nivoa koncentracija za svaku komponentu. Broj potrebnih nivoa koncentracija zavisi od reda polinoma (kriva odziva) prema kome kriva treba da se oblikuje. Za prvi red, najmanji broj nivoa koncentracija je tri, za drugi red je pet, a za treći sedam. U većini slučajeva, red krivih odziva nije unapred poznat. Zato je, u tim slučajevima, preporučljivo da se izvrši analiza najmanje sedam nivoa koncentracija da bi se otkrilo ponašanje detektora kod trećeg reda sa visokim stepenom detekcijske osetljivosti. Kada je poznat red polinoma prema kome kriva treba da se podešava, može da se koristi odgovarajući broj nivoa koncentracija. Za polinom prvog reda, ovi nivoi koncentracija treba ravnomerno da se rasporede u utvrđenom radnom opsegu za svaku komponentu. Najniži nivo koncentracije treba da bude nešto ispod najnižeg nivoa koncentracije radnog opsega, a najviši nivo koncentracije treba da bude nešto iznad najvišeg nivoa koncentracije radnog opsega.
-1
etalon koji je prihvaćen prema nacionalnoj odluci da se koristi, u određenoj zemlji, kao osnova za pripisivanje vrednosti drugim etalonima za odgovarajuću veličinu NAPOMENA 1 uz termin: Nacionalna laboratorija za etalone obezbeđuje da nacionalni etaloni predstavljaju primarne etalone.
etalon koji je prihvaćen prema nacionalnoj odluci da se koristi, u određenoj zemlji, kao osnova za pripisivanje vrednosti drugim etalonima za odgovarajuću veličinu NAPOMENA 1 uz termin: Nacionalna laboratorija za etalone obezbeđuje da nacionalni etaloni predstavljaju primarne etalone.
-1
složena smeša gasovitih ugljovodonika, prvenstveno metana, ali može da sadrži i etan, propan i više ugljovodonike, kao i neke negorive gasove, kao što su azot i ugljen-dioksid NAPOMENA 1 uz termin: Prirodni gas može da sadrži i komponente ili sastojke kao što su sumporna jedinjenja i/ili druge hemijske vrste.
složena smeša gasovitih ugljovodonika, prvenstveno metana, ali može da sadrži i etan, propan i više ugljovodonike, kao i neke negorive gasove, kao što su azot i ugljen-dioksid NAPOMENA 1 uz termin: Prirodni gas može da sadrži i komponente ili sastojke kao što su sumporna jedinjenja i/ili druge hemijske vrste.
-1
pritisak pri kojem uređaji rade pod nazivnim uslovima, uz napajanje odgovarajućim referentnim gasom
pritisak pri kojem uređaji rade pod nazivnim uslovima, uz napajanje odgovarajućim referentnim gasom
-1
referentni uslovi pritiska, temperature i vlažnosti (stanje zasićenosti) koji odgovaraju vrednostima 101,325 kPa i 273,15 K za suvi gas
referentni uslovi pritiska, temperature i vlažnosti (stanje zasićenosti) koji odgovaraju vrednostima 101,325 kPa i 273,15 K za suvi gas
-1
organsko hemijsko jedinjenje ili kombinacija hemikalija intenzivnog mirisa, koji se dodaju prirodnom gasu u niskim koncentracijama, dajući karakterističan i izražen (obično neprijatan) upozoravajući miris kako bi se otkrilo curenje gasa pri koncentracijama nižim od donje granice zapaljivosti
organsko hemijsko jedinjenje ili kombinacija hemikalija intenzivnog mirisa, koji se dodaju prirodnom gasu u niskim koncentracijama, dajući karakterističan i izražen (obično neprijatan) upozoravajući miris kako bi se otkrilo curenje gasa pri koncentracijama nižim od donje granice zapaljivosti
-1
dodavanje sredstva za odorizaciju u prirodni gas, uglavnom organskih sumpornih jedinjenja intenzivnog mirisa, kako bi se putem mirisa prepoznalo curenje gasa pri veoma maloj koncentraciji (pre dostizanja opasnih koncentracija u vazduhu) NAPOMENA 1 uz termin: Prirodni gas je obično bez mirisa. Iz bezbednosnih razloga neophodno je dodavanje sredstva za odorizaciju u gas u distributivnom sistemu. Omogućava detekciju gasa putem mirisa, pri veoma malim koncentracijama.
dodavanje sredstva za odorizaciju u prirodni gas, uglavnom organskih sumpornih jedinjenja intenzivnog mirisa, kako bi se putem mirisa prepoznalo curenje gasa pri veoma maloj koncentraciji (pre dostizanja opasnih koncentracija u vazduhu) NAPOMENA 1 uz termin: Prirodni gas je obično bez mirisa. Iz bezbednosnih razloga neophodno je dodavanje sredstva za odorizaciju u gas u distributivnom sistemu. Omogućava detekciju gasa putem mirisa, pri veoma malim koncentracijama.
-1
vrsta osećaja mirisa NAPOMENA 1 uz termin: Karakter mirisa je kvalitativni pokazatelj.
vrsta osećaja mirisa NAPOMENA 1 uz termin: Karakter mirisa je kvalitativni pokazatelj.
-1
jačina osećaja mirisa
jačina osećaja mirisa
-1
detekcija efekata isparljivih supstanci putem čula mirisa
detekcija efekata isparljivih supstanci putem čula mirisa
-1
instrument koji nije direktno povezan sa gasovodom
instrument koji nije direktno povezan sa gasovodom
-1
instrument koji direktno uzima uzorak gasa iz gasovoda, ali je instaliran izvan gasovoda
instrument koji direktno uzima uzorak gasa iz gasovoda, ali je instaliran izvan gasovoda
-1
termin koji se uobičajeno koristi da označi sva sumporna jedinjenja prisutna u prirodnom gasu, sa izuzetkom vodonik-sulfida, ugljen-disulfida (CS2) i karbonilsulfida (COS) PRIMER Ova sumporna jedinjenja sadrže tiofen (C4H4S) i njegove homologe, alkan-tiole (alkil-merkaptane), kao što su metan-tiol (metil-merkaptan) (CH3-SH) i etan-tiol (etil-merkaptan) (C2H5-SH), i brojna druga sumporna jedinjenja prisutna u tragovima, kao što su tioetri i alkil-disulfidi.
termin koji se uobičajeno koristi da označi sva sumporna jedinjenja prisutna u prirodnom gasu, sa izuzetkom vodonik-sulfida, ugljen-disulfida (CS2) i karbonilsulfida (COS) PRIMER Ova sumporna jedinjenja sadrže tiofen (C4H4S) i njegove homologe, alkan-tiole (alkil-merkaptane), kao što su metan-tiol (metil-merkaptan) (CH3-SH) i etan-tiol (etil-merkaptan) (C2H5-SH), i brojna druga sumporna jedinjenja prisutna u tragovima, kao što su tioetri i alkil-disulfidi.
-1
ostali sastojci komponente verovatno prisutne u gasu, one koje se mere bilo direktno, primenom drugih analitičkih metoda, ili se pretpostavlja da njihov sadržaj u gasu ostaje konstantan i na nivou prethodnih merenja ili validnih procena
ostali sastojci komponente verovatno prisutne u gasu, one koje se mere bilo direktno, primenom drugih analitičkih metoda, ili se pretpostavlja da njihov sadržaj u gasu ostaje konstantan i na nivou prethodnih merenja ili validnih procena
-1
određivanje koncentracije rastvorene supstance u rastvoru merenjem apsorpcije svetla od strane te supstance
određivanje koncentracije rastvorene supstance u rastvoru merenjem apsorpcije svetla od strane te supstance
-1
sistem međusobno povezanih gasovoda, kako nacionalnih tako i međunarodnih, koji služe za transport i distribuciju prirodnog gasa
sistem međusobno povezanih gasovoda, kako nacionalnih tako i međunarodnih, koji služe za transport i distribuciju prirodnog gasa
-1
svojstvo prirodnog gasa definisano kao količina tečnosti koja može da se kondenzuje (u miligramima) na pritisku, p, i temperaturi, T, po jedinici zapremine gasa pri normalnim uslovima, tj. na temperaturi od 0 °C i pritisku od 101,325 kPa dobijena propuštanjem reprezentativnog uzorka gasa kroz aparaturu u kojoj se prvo dovodi na pritisak, p, a zatim hladi na temperaturu T NAPOMENA 1 uz termin: Pri uzimanju uzorka gasa iz gasovoda, neophodno je voditi računa da se uzme samo gas, a ne dvofazna smeša.
svojstvo prirodnog gasa definisano kao količina tečnosti koja može da se kondenzuje (u miligramima) na pritisku, p, i temperaturi, T, po jedinici zapremine gasa pri normalnim uslovima, tj. na temperaturi od 0 °C i pritisku od 101,325 kPa dobijena propuštanjem reprezentativnog uzorka gasa kroz aparaturu u kojoj se prvo dovodi na pritisak, p, a zatim hladi na temperaturu T NAPOMENA 1 uz termin: Pri uzimanju uzorka gasa iz gasovoda, neophodno je voditi računa da se uzme samo gas, a ne dvofazna smeša.
-1
metoda analize kojom poznata količina gasa najpre prolazi kroz rastvor, gde se određena komponenta gasa ili grupa komponenata selektivno apsorbuje, a zatim se apsorbovane komponente u rastvoru određuju potenciometrijskom titracijom NAPOMENA 1 uz termin: Rezultat analize jeste kriva titracije koja pokazuje završne potenciometrijske tačke za komponente koje su apsorbovane u funkciji odgovarajuće količine rastvora za titraciju. Iz ovih podataka mogu se odrediti koncentracije različitih komponenata.
metoda analize kojom poznata količina gasa najpre prolazi kroz rastvor, gde se određena komponenta gasa ili grupa komponenata selektivno apsorbuje, a zatim se apsorbovane komponente u rastvoru određuju potenciometrijskom titracijom NAPOMENA 1 uz termin: Rezultat analize jeste kriva titracije koja pokazuje završne potenciometrijske tačke za komponente koje su apsorbovane u funkciji odgovarajuće količine rastvora za titraciju. Iz ovih podataka mogu se odrediti koncentracije različitih komponenata.
-1
metoda pri kojoj je količina utrošenog titranta u reakciji komponente gasa sa titrantom proporcionalna koncentraciji komponente gasa, a završna tačka reakcije se određuje promenom potencijala unutar ćelije NAPOMENA 1 uz termin: Dodate zapremine titranta (rastvora za titraciju) određuju razliku potencijala koji se meri. Različite zapremine titranta, posebno manji delovi zapremine blizu završnih tačaka, mogu da omoguće bolje određivanje završnih tačaka.
metoda pri kojoj je količina utrošenog titranta u reakciji komponente gasa sa titrantom proporcionalna koncentraciji komponente gasa, a završna tačka reakcije se određuje promenom potencijala unutar ćelije NAPOMENA 1 uz termin: Dodate zapremine titranta (rastvora za titraciju) određuju razliku potencijala koji se meri. Različite zapremine titranta, posebno manji delovi zapremine blizu završnih tačaka, mogu da omoguće bolje određivanje završnih tačaka.
-1
uređaj koji se koristi za smanjenje pritiska gasa neposredno iza mesta njegove ugradnje NAPOMENA 1 uz termin: Ima mogućnost da održava približno konstantan pritisak na izlazu u okviru svojih projektnih parametara, bez obzira na promene pritiska ili protoka u drugim delovima sistema.
uređaj koji se koristi za smanjenje pritiska gasa neposredno iza mesta njegove ugradnje NAPOMENA 1 uz termin: Ima mogućnost da održava približno konstantan pritisak na izlazu u okviru svojih projektnih parametara, bez obzira na promene pritiska ili protoka u drugim delovima sistema.
-1
etalon koji je označen ili je opštepriznato da poseduje najviše metrološke kvalitete i čija je vrednost prihvaćena bez pozivanja na druge etalone iste veličine NAPOMENA 1 uz termin: Pojam primarnog etalona je podjednako važeći, kako za osnovne tako i za izvedene veličine. NAPOMENA 2 uz termin: Primarni etalon se nikada ne koristi direktno za merenja, osim onih u cilju poređenja sa istim ili referentnim etalonima. Uglavnom je nacionalna laboratorija za etalone odgovorna za čuvanje primarnog etalona u okviru jedne zemlje.
etalon koji je označen ili je opštepriznato da poseduje najviše metrološke kvalitete i čija je vrednost prihvaćena bez pozivanja na druge etalone iste veličine NAPOMENA 1 uz termin: Pojam primarnog etalona je podjednako važeći, kako za osnovne tako i za izvedene veličine. NAPOMENA 2 uz termin: Primarni etalon se nikada ne koristi direktno za merenja, osim onih u cilju poređenja sa istim ili referentnim etalonima. Uglavnom je nacionalna laboratorija za etalone odgovorna za čuvanje primarnog etalona u okviru jedne zemlje.
-1
gasna smeša kod koje su količine komponenata određene sa najvećom tačnošću i koja može da se koristi kao referentni gas za određivanje količine komponenata drugih gasnih smeša
gasna smeša kod koje su količine komponenata određene sa najvećom tačnošću i koja može da se koristi kao referentni gas za određivanje količine komponenata drugih gasnih smeša
-1
vreme zadržavanja plus vreme koje je potrebno da bi se osiguralo da je uzorak u sistemu za uzimanje uzoraka reprezentativan NAPOMENA 1 uz termin: Vreme produvavanja može biti znatno duže od vremena zadržavanja, odnosno višestruko produženo u lošije projektovanim sistemima za uzimanje uzoraka.
vreme zadržavanja plus vreme koje je potrebno da bi se osiguralo da je uzorak u sistemu za uzimanje uzoraka reprezentativan NAPOMENA 1 uz termin: Vreme produvavanja može biti znatno duže od vremena zadržavanja, odnosno višestruko produženo u lošije projektovanim sistemima za uzimanje uzoraka.
-1
neprerađeni gas dopremljen od ušća bušotine, kroz sabirni cevovod do postrojenja za preradu ili pripremu gasa NAPOMENA 1 uz termin: Sirovi gas može da bude i delimično prerađen gas iz ušća bušotine, dopremljen od osnovnih pogona za preradu.
neprerađeni gas dopremljen od ušća bušotine, kroz sabirni cevovod do postrojenja za preradu ili pripremu gasa NAPOMENA 1 uz termin: Sirovi gas može da bude i delimično prerađen gas iz ušća bušotine, dopremljen od osnovnih pogona za preradu.
-1
komponenta prisutna u radnoj referentnoj gasnoj smeši koja se koristi kao referentna za definisanje relativnih faktora odziva komponenata uzorka koje nisu prisutne u radnoj referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Funkcija odziva referentne komponente i komponenata uzorka merenih u odnosu na nju treba da bude linearna i da prolazi kroz koordinatni početak.
komponenta prisutna u radnoj referentnoj gasnoj smeši koja se koristi kao referentna za definisanje relativnih faktora odziva komponenata uzorka koje nisu prisutne u radnoj referentnoj gasnoj smeši NAPOMENA 1 uz termin: Funkcija odziva referentne komponente i komponenata uzorka merenih u odnosu na nju treba da bude linearna i da prolazi kroz koordinatni početak.
-1
gas pomoću kojeg uređaji rade pod zahtevanim uslovima, kada se on isporučuje pod odgovarajućim normalnim pritiskom
gas pomoću kojeg uređaji rade pod zahtevanim uslovima, kada se on isporučuje pod odgovarajućim normalnim pritiskom
-1
materijal ili supstanca, jedna ili više njih, čija su svojstva dovoljno homogena i dobro utvrđena da bi se koristila za kalibrisanje nekog aparata, za procenu merne metode, ili za dodeljivanje vrednosti osobina materijala NAPOMENA 1 uz termin: Referentni materijal može biti u obliku čistog gasa ili smeše gasova, tečnosti ili u čvrstom stanju. NAPOMENA 2 uz termin: Na polju analize gasa, referentni materijal jeste gasna smeša poznatog sastava i/ili svojstava, koja je sledljiva u jednom ili više koraka do nacionalnog ili međunarodnog etalona. PRIMER Postoji nekoliko vrsta referentnih materijala. Interni referentni materijal jeste onaj referentni materijal koji je korisnik sam napravio za svoju internu upotrebu. Eksterni referentni materijal, jeste onaj referentni materijal koji je napravio neko drugi, a ne korisnik. Sertifikovan referentni materijal, jeste onaj referentni materijal koji je napravila i sertifikovala neka organizacija koja je priznata kao kompetentna da to učini.
materijal ili supstanca, jedna ili više njih, čija su svojstva dovoljno homogena i dobro utvrđena da bi se koristila za kalibrisanje nekog aparata, za procenu merne metode, ili za dodeljivanje vrednosti osobina materijala NAPOMENA 1 uz termin: Referentni materijal može biti u obliku čistog gasa ili smeše gasova, tečnosti ili u čvrstom stanju. NAPOMENA 2 uz termin: Na polju analize gasa, referentni materijal jeste gasna smeša poznatog sastava i/ili svojstava, koja je sledljiva u jednom ili više koraka do nacionalnog ili međunarodnog etalona. PRIMER Postoji nekoliko vrsta referentnih materijala. Interni referentni materijal jeste onaj referentni materijal koji je korisnik sam napravio za svoju internu upotrebu. Eksterni referentni materijal, jeste onaj referentni materijal koji je napravio neko drugi, a ne korisnik. Sertifikovan referentni materijal, jeste onaj referentni materijal koji je napravila i sertifikovala neka organizacija koja je priznata kao kompetentna da to učini.
-1
predstavlja ne samo merni instrument već i niz procedura, operacija i uslova sredine u vezi sa instrumentom
predstavlja ne samo merni instrument već i niz procedura, operacija i uslova sredine u vezi sa instrumentom
-1
etalon koji služi za etaloniranje drugih mernih etalona za veličine određene vrste, u datoj organizaciji ili na datoj lokaciji
etalon koji služi za etaloniranje drugih mernih etalona za veličine određene vrste, u datoj organizaciji ili na datoj lokaciji
-1
količnik mase gasa sadržane u proizvoljnoj zapremini i mase suvog vazduha standardnog sastava (definisanog u ISO 6976) koji bi bio sadržan u istoj zapremini pri istim referentnim uslovima NAPOMENA 1 uz termin: Ista definicija je data odnosom gustine gasa, ρg, i gustine suvog vazduha standardnog sastava ρa, pri istim referentnim uslovima. NAPOMENA 2 uz termin: Ranije je izraz relativna gustina glasio „specifična težina”.
količnik mase gasa sadržane u proizvoljnoj zapremini i mase suvog vazduha standardnog sastava (definisanog u ISO 6976) koji bi bio sadržan u istoj zapremini pri istim referentnim uslovima NAPOMENA 1 uz termin: Ista definicija je data odnosom gustine gasa, ρg, i gustine suvog vazduha standardnog sastava ρa, pri istim referentnim uslovima. NAPOMENA 2 uz termin: Ranije je izraz relativna gustina glasio „specifična težina”.
-1
merenje nekog svojstva pomoću poređenja sa vrednošću svojstva prihvaćenog etalona, na primer, referentnog materijala NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje gustine gasa iz količnika mase gasa sadržanog u datoj zapremini prema masi vazduha sadržanog u istoj zapremini, pri istoj temperaturi i pritisku, i množenjem sa gustinom vazduha pri toj temperaturi i pritisku.
merenje nekog svojstva pomoću poređenja sa vrednošću svojstva prihvaćenog etalona, na primer, referentnog materijala NAPOMENA 1 uz termin: Na primer, određivanje gustine gasa iz količnika mase gasa sadržanog u datoj zapremini prema masi vazduha sadržanog u istoj zapremini, pri istoj temperaturi i pritisku, i množenjem sa gustinom vazduha pri toj temperaturi i pritisku.
-1
odnos molskog udela komponente j i molskog udela referentne komponente koji obezbeđuje jednak odziv detektora
odnos molskog udela komponente j i molskog udela referentne komponente koji obezbeđuje jednak odziv detektora
-1
uzorak koji ima isti sastav kao i uzorak prirodnog gasa kada se ovaj smatra homogenom celinom
uzorak koji ima isti sastav kao i uzorak prirodnog gasa kada se ovaj smatra homogenom celinom
-1
vreme koje je potrebno da uzorak gasa prođe kroz neki deo opreme
vreme koje je potrebno da uzorak gasa prođe kroz neki deo opreme
-1
deo termodinamičkog svojstva koje rezultira iz osobina realnog gasa ili homogene gasne smeše, tj. iz razlike između termodinamičkog svojstva realnog gasa ili gasne smeše i istog termodinamičkog svojstva istog gasa ili gasne smeše u idealnom stanju, pri istim uslovima temperature i gustine
deo termodinamičkog svojstva koje rezultira iz osobina realnog gasa ili homogene gasne smeše, tj. iz razlike između termodinamičkog svojstva realnog gasa ili gasne smeše i istog termodinamičkog svojstva istog gasa ili gasne smeše u idealnom stanju, pri istim uslovima temperature i gustine
-1
izlazni signal mernog sistema NAPOMENA 1 uz termin: Odziv hromatografa predstavlja površinu zahvaćenu pikom ili visinu pika određene komponente.
izlazni signal mernog sistema NAPOMENA 1 uz termin: Odziv hromatografa predstavlja površinu zahvaćenu pikom ili visinu pika određene komponente.
-1
odnos molskog udela komponente u referentnoj gasnoj smeši i odziva te iste komponente
odnos molskog udela komponente u referentnoj gasnoj smeši i odziva te iste komponente
-1
funkcija koja opisuje odziv detektora, a dobijena je kalibracijom u više tačaka koja je sprovedena za određenu komponentu u okviru opsega merenja NAPOMENA 1 uz termin: Videti napomenu kod definicije kalibracije u više tačaka.
funkcija koja opisuje odziv detektora, a dobijena je kalibracijom u više tačaka koja je sprovedena za određenu komponentu u okviru opsega merenja NAPOMENA 1 uz termin: Videti napomenu kod definicije kalibracije u više tačaka.
-1
fenomen povezan sa neidealnim ponašanjem smeše ugljovodonika u kritičnoj oblasti gde pri konstantnoj temperaturi parna faza u kontaktu sa tečnošću može da se kondenzuje smanjenjem pritiska; ili se pri konstantnom pritisku, para kondenzuje povećanjem temperature NAPOMENA 1 uz termin: Retrogradna kondenzacija prirodnog gasa predstavlja formiranje tečnosti kada se gas zagreva ili se pritisak smanjuje.
fenomen povezan sa neidealnim ponašanjem smeše ugljovodonika u kritičnoj oblasti gde pri konstantnoj temperaturi parna faza u kontaktu sa tečnošću može da se kondenzuje smanjenjem pritiska; ili se pri konstantnom pritisku, para kondenzuje povećanjem temperature NAPOMENA 1 uz termin: Retrogradna kondenzacija prirodnog gasa predstavlja formiranje tečnosti kada se gas zagreva ili se pritisak smanjuje.
-1
prirodni gas relativno visokog energetskog sadržaja koji je viši od energetskog sadržaja čistog metana NAPOMENA 1 uz termin: Bogati gas obično sadrži velike količine etana, propana ili viših ugljovodonika.
prirodni gas relativno visokog energetskog sadržaja koji je viši od energetskog sadržaja čistog metana NAPOMENA 1 uz termin: Bogati gas obično sadrži velike količine etana, propana ili viših ugljovodonika.
-1
posuda za sakupljanje reprezentativnog uzorka i očuvanje njegovih izvornih osobina NAPOMENA 1 uz termin: Posuda za uzorke ne treba da menja sastav gasa ni na koji način, niti da utiče na pravilno prikupljanje uzoraka gasa. Materijali, ventili, zaptivke i druge komponente posude za uzorak moraju da budu utvrđene tako da zadovoljavaju ovaj princip.
posuda za sakupljanje reprezentativnog uzorka i očuvanje njegovih izvornih osobina NAPOMENA 1 uz termin: Posuda za uzorke ne treba da menja sastav gasa ni na koji način, niti da utiče na pravilno prikupljanje uzoraka gasa. Materijali, ventili, zaptivke i druge komponente posude za uzorak moraju da budu utvrđene tako da zadovoljavaju ovaj princip.
-1
linija predviđena za prenos uzorka gasa od mesta gde je uzet do jedinice za analizu ili posude za uzorke NAPOMENA 1 uz termin: Drugi naziv za liniju za uzimanje uzoraka jeste linija za transport uzoraka.
linija predviđena za prenos uzorka gasa od mesta gde je uzet do jedinice za analizu ili posude za uzorke NAPOMENA 1 uz termin: Drugi naziv za liniju za uzimanje uzoraka jeste linija za transport uzoraka.
-1
uređaj uveden u gasovod tako da može da se uzme reprezentativan uzorak gasa koji protiče. Sonda za uzimanje uzoraka ima liniju za prenos uzorka od gasa koji protiče do tačke koja se nalazi van gasovoda
uređaj uveden u gasovod tako da može da se uzme reprezentativan uzorak gasa koji protiče. Sonda za uzimanje uzoraka ima liniju za prenos uzorka od gasa koji protiče do tačke koja se nalazi van gasovoda
-1
lokacija tačke uzimanja uzorka duž struje gasa ili lokacija suda
lokacija tačke uzimanja uzorka duž struje gasa ili lokacija suda
-1
tačka u struji gasa ili sudu u kojoj se može uzeti reprezentativan uzorak
tačka u struji gasa ili sudu u kojoj se može uzeti reprezentativan uzorak
-1
prirodni gas koji je pod utvrđenim uslovima temperature i pritiska na svojoj tački rošenja vode
prirodni gas koji je pod utvrđenim uslovima temperature i pritiska na svojoj tački rošenja vode
-1
etalon ustanovljen kalibracijom uz poštovanje primarnog etalona za istu veličinu
etalon ustanovljen kalibracijom uz poštovanje primarnog etalona za istu veličinu
-1
gasna smeša kod koje su količine komponenata validirane direktnim poređenjem sa primarnom gasnom smešom NAPOMENA 1 Sekundarna gasna smeša je sertifikovani referentni materijal. Ona se koristi za određivanje krive odziva mernog sistema i može se takođe koristiti za njegovu redovnu kalibraciju. Ona može biti binarna ili višekomponentna smeša i može se pripremiti gravimetrijski u skladu sa ISO 6142 i verifikovati prema ISO 6143. Količine komponenata se mogu odrediti poređenjem sa primarnom gasnom smešom veoma bliskog sastava, u skladu sa ISO 6143.
gasna smeša kod koje su količine komponenata validirane direktnim poređenjem sa primarnom gasnom smešom NAPOMENA 1 Sekundarna gasna smeša je sertifikovani referentni materijal. Ona se koristi za određivanje krive odziva mernog sistema i može se takođe koristiti za njegovu redovnu kalibraciju. Ona može biti binarna ili višekomponentna smeša i može se pripremiti gravimetrijski u skladu sa ISO 6142 i verifikovati prema ISO 6143. Količine komponenata se mogu odrediti poređenjem sa primarnom gasnom smešom veoma bliskog sastava, u skladu sa ISO 6143.
-1
faza prilagođavanja u kojoj dolazi do pada osetljivosti čula
faza prilagođavanja u kojoj dolazi do pada osetljivosti čula
-1
ustanovljavanje kalibracione funkcije korišćenjem (samo) jedne kalibracione tačke NAPOMENA 1 uz termin: Ovo je kalibracija kod koje odziv analizatora na merenu komponentu zadržava direktnu proporciju u odnosu na koncentraciju komponente kroz čitav radni opseg. NAPOMENA 2 uz termin: Odziv se može opisati kao linearan kroz koordinatni početak. Dijagram odziva analizatora na koncentraciju komponente pokazuje pravu liniju koja preseca (0,0) tačku dijagrama. U takvim okolnostima se primenjuje jedna smeša za kalibraciju koja sadrži komponentu u koncentraciji koja je u granici radnog opsega (kalibracija u jednoj tački), pošto proporcija odziva na koncentraciju ostaje konstantna u svim tačkama. NAPOMENA 3 uz termin: U slučaju složenije funkcije odziva, kada funkcija polinoma prvog reda ne prolazi kroz koordinatni početak ili kada je funkcija u obliku polinoma drugog ili trećeg reda, i kada je funkcija određena upotrebom više smeša za kalibraciju, ukoliko različiti elementi ove funkcije, npr. koeficijent polinoma, zadržavaju konstantan međusobni odnos, tada se može primeniti kalibracija u jednoj tački radi podešavanja svih elemenata funkcije u kratkim vremenskim intervalima (na primer dnevno).
ustanovljavanje kalibracione funkcije korišćenjem (samo) jedne kalibracione tačke NAPOMENA 1 uz termin: Ovo je kalibracija kod koje odziv analizatora na merenu komponentu zadržava direktnu proporciju u odnosu na koncentraciju komponente kroz čitav radni opseg. NAPOMENA 2 uz termin: Odziv se može opisati kao linearan kroz koordinatni početak. Dijagram odziva analizatora na koncentraciju komponente pokazuje pravu liniju koja preseca (0,0) tačku dijagrama. U takvim okolnostima se primenjuje jedna smeša za kalibraciju koja sadrži komponentu u koncentraciji koja je u granici radnog opsega (kalibracija u jednoj tački), pošto proporcija odziva na koncentraciju ostaje konstantna u svim tačkama. NAPOMENA 3 uz termin: U slučaju složenije funkcije odziva, kada funkcija polinoma prvog reda ne prolazi kroz koordinatni početak ili kada je funkcija u obliku polinoma drugog ili trećeg reda, i kada je funkcija određena upotrebom više smeša za kalibraciju, ukoliko različiti elementi ove funkcije, npr. koeficijent polinoma, zadržavaju konstantan međusobni odnos, tada se može primeniti kalibracija u jednoj tački radi podešavanja svih elemenata funkcije u kratkim vremenskim intervalima (na primer dnevno).
-1
gas koji sadrži značajne količine gasova kiselina, kao što su ugljen-dioksid i sumporna jedinjenja NAPOMENA 1 uz termin: Prisustvo jedinjenja kiselina je mnogo karakterističnije za mokre gasove. NAPOMENA 2 uz termin: Obično mokri i kiseli gasovi mogu da budu neprerađeni (ušće bušotine) ili delimično prerađeni prirodni gas, a mogu da sadrže i kondenzovane ugljovodonike, tragove karbonil-sulfida i pare procesnih fluida, kao što su metanol ili glikoli. NAPOMENA 3 uz termin: Ugljen-dioksid u prisustvu slobodne vode može da bude značajan uzročnik korozivnih oštećenja u gasovodu.
gas koji sadrži značajne količine gasova kiselina, kao što su ugljen-dioksid i sumporna jedinjenja NAPOMENA 1 uz termin: Prisustvo jedinjenja kiselina je mnogo karakterističnije za mokre gasove. NAPOMENA 2 uz termin: Obično mokri i kiseli gasovi mogu da budu neprerađeni (ušće bušotine) ili delimično prerađeni prirodni gas, a mogu da sadrže i kondenzovane ugljovodonike, tragove karbonil-sulfida i pare procesnih fluida, kao što su metanol ili glikoli. NAPOMENA 3 uz termin: Ugljen-dioksid u prisustvu slobodne vode može da bude značajan uzročnik korozivnih oštećenja u gasovodu.
-1
algebarska razlika između gornje i donje granice opsega
algebarska razlika između gornje i donje granice opsega
-1
uzorak utvrđene zapremine, uzet na utvrđenom mestu, u utvrđeno vreme iz struje gasa
uzorak utvrđene zapremine, uzet na utvrđenom mestu, u utvrđeno vreme iz struje gasa
-1
gas koji nije fosilnog porekla i koji, po svojim svojstvima, može da zameni prirodni gas
gas koji nije fosilnog porekla i koji, po svojim svojstvima, može da zameni prirodni gas
-1
količina toplote koja se oslobađa potpunim sagorevanjem utvrđene količine gasa sa kiseonikom, tako da pritisak, p, pri kome se reakcija odvija ostaje konstantan, a svi proizvodi sagorevanja vraćaju se na istu utvrđenu temperaturu, T, kao i kod reaktanata; svi ovi proizvodi su u gasovitom stanju osim vode nastale pri sagorevanju koja se kondenzuje u tečno stanje na temperaturi T. NAPOMENA 1 uz termin: Kada je količina gasa utvrđena na molarnoj osnovi, toplotna vrednost se označava kao (H)S(T1,p1); na osnovu mase, gornja toplotna vrednost se označava kao (Hm)S(T1,p1). Kada je količina gasa utvrđena na zapreminskoj osnovi, gornja toplotna vrednost se označava kao (Hv)S(T1,p1;T2,p2), gde su T1,p1;T2,p2 referentni uslovi sagorevanja i merenja. NAPOMENA 2 uz termin: Sinonim za visoku i višu kalorijsku vrednost (GHV). NAPOMENA 3 uz termin: U svakodnevnoj upotrebi, a u odsustvu drugih kvalifikatora, termin „toplotna vrednost” poistovećuje se sa izrazom „gornja toplotna vrednost.
količina toplote koja se oslobađa potpunim sagorevanjem utvrđene količine gasa sa kiseonikom, tako da pritisak, p, pri kome se reakcija odvija ostaje konstantan, a svi proizvodi sagorevanja vraćaju se na istu utvrđenu temperaturu, T, kao i kod reaktanata; svi ovi proizvodi su u gasovitom stanju osim vode nastale pri sagorevanju koja se kondenzuje u tečno stanje na temperaturi T. NAPOMENA 1 uz termin: Kada je količina gasa utvrđena na molarnoj osnovi, toplotna vrednost se označava kao (H)S(T1,p1); na osnovu mase, gornja toplotna vrednost se označava kao (Hm)S(T1,p1). Kada je količina gasa utvrđena na zapreminskoj osnovi, gornja toplotna vrednost se označava kao (Hv)S(T1,p1;T2,p2), gde su T1,p1;T2,p2 referentni uslovi sagorevanja i merenja. NAPOMENA 2 uz termin: Sinonim za visoku i višu kalorijsku vrednost (GHV). NAPOMENA 3 uz termin: U svakodnevnoj upotrebi, a u odsustvu drugih kvalifikatora, termin „toplotna vrednost” poistovećuje se sa izrazom „gornja toplotna vrednost.
-1
najmanja vrednost čulnog podsticaja ispod kojeg nije moguće raspoznavanje razlike u intenzitetu mirisa
najmanja vrednost čulnog podsticaja ispod kojeg nije moguće raspoznavanje razlike u intenzitetu mirisa
-1
pritisak gasa koji služi za potvrdu radnih karakteristika uređaja koji koriste gorive gasove
pritisak gasa koji služi za potvrdu radnih karakteristika uređaja koji koriste gorive gasove
-1
detektor sa usijanim vlaknom detektor kojim se meri razlika termičke provodljivosti između dve struje gasa koja se pojavljuje kada uzorak (smeša gasa) prođe kroz kanal za uzorke NAPOMENA 1 uz termin: Detektor sa usijanim vlaknom jeste dvokanalni detektor koji zahteva referentni protok čistog nosećeg gasa kroz referentni kanal. NAPOMENA 2 uz termin: Preporučuje se upotreba helijuma ili vodonika kao nosećeg gasa, izuzev kada uzorak sadrži jednu od te dve supstance koje treba da se mere. NAPOMENA 3 uz termin: Detektor ima paralelno strujno kolo sa dva kanala; promena otpora u kanalu za uzorke tokom prolaska uzorka uzrokuje promenu osnovnog signala što predstavlja osnovu za detekciju. Detektor reaguje na sve komponente, izuzev na noseći gas, i ne razara uzorak.
detektor sa usijanim vlaknom detektor kojim se meri razlika termičke provodljivosti između dve struje gasa koja se pojavljuje kada uzorak (smeša gasa) prođe kroz kanal za uzorke NAPOMENA 1 uz termin: Detektor sa usijanim vlaknom jeste dvokanalni detektor koji zahteva referentni protok čistog nosećeg gasa kroz referentni kanal. NAPOMENA 2 uz termin: Preporučuje se upotreba helijuma ili vodonika kao nosećeg gasa, izuzev kada uzorak sadrži jednu od te dve supstance koje treba da se mere. NAPOMENA 3 uz termin: Detektor ima paralelno strujno kolo sa dva kanala; promena otpora u kanalu za uzorke tokom prolaska uzorka uzrokuje promenu osnovnog signala što predstavlja osnovu za detekciju. Detektor reaguje na sve komponente, izuzev na noseći gas, i ne razara uzorak.
-1
zapreminsko ili toplotno svojstvo
zapreminsko ili toplotno svojstvo
-1
videti tioalkan
videti tioalkan
-1
količina sumpora vezanog u formi tiola (merkaptana) u prirodnom gasu
količina sumpora vezanog u formi tiola (merkaptana) u prirodnom gasu
-1
ukupna količina sumpora koja se nalazi u prirodnom gasu
ukupna količina sumpora koja se nalazi u prirodnom gasu
-1
komponenta prisutna u veoma malim količinama NAPOMENA 1 uz termin: Komponente u tragovima su uglavnom ugljovodonici ili grupe ugljovodonika iznad n-pentana i komponente navedene u 2.5.2.3.
komponenta prisutna u veoma malim količinama NAPOMENA 1 uz termin: Komponente u tragovima su uglavnom ugljovodonici ili grupe ugljovodonika iznad n-pentana i komponente navedene u 2.5.2.3.
-1
svojstvo rezultata merenja ili vrednosti etalona koje omogućava da se može povezati sa datim referencama, obično nacionalnim ili međunarodnim etalonima, preko neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju date nesigurnosti NAPOMENA 1 uz termin: Pojam se često izražava pridevom sledljiv. NAPOMENA 2 uz termin: Treba napomenuti da sledljivost postoji samo kada se sakupe čvrsti naučni dokazi zasnovani na stalnom principu, koji pokazuju da merenje daje dokumentovane rezultate čija je ukupna merna nesigurnost kvantifikovana (NIST Tehnička napomena 1297:1994 izdanje). NAPOMENA 3 uz termin: Neprekidni lanac poređenja zove se lanac sledljivosti.
svojstvo rezultata merenja ili vrednosti etalona koje omogućava da se može povezati sa datim referencama, obično nacionalnim ili međunarodnim etalonima, preko neprekidnog lanca poređenja koja sva imaju date nesigurnosti NAPOMENA 1 uz termin: Pojam se često izražava pridevom sledljiv. NAPOMENA 2 uz termin: Treba napomenuti da sledljivost postoji samo kada se sakupe čvrsti naučni dokazi zasnovani na stalnom principu, koji pokazuju da merenje daje dokumentovane rezultate čija je ukupna merna nesigurnost kvantifikovana (NIST Tehnička napomena 1297:1994 izdanje). NAPOMENA 3 uz termin: Neprekidni lanac poređenja zove se lanac sledljivosti.
-1
etalon koji se koristi kao posrednik za poređenje više etalona
etalon koji se koristi kao posrednik za poređenje više etalona
-1
sistem gasovoda, merne i regulacione opreme (kontrola pritiska) i pomoćnih uređaja na mestu primopredaje, koji su neophodni za merenje količine transportovanog gasa i prilagođavanje mogućim različitim režimima pritiska u mrežama
sistem gasovoda, merne i regulacione opreme (kontrola pritiska) i pomoćnih uređaja na mestu primopredaje, koji su neophodni za merenje količine transportovanog gasa i prilagođavanje mogućim različitim režimima pritiska u mrežama
-1
metoda kojom se određuje sadržaj jona sulfata, pri čemu se rastvor soli barijuma dodaje apsorpcionom rastvoru i detektuje zamućenost prouzrokovana stvaranjem nerastvorljivog barijum sulfata NAPOMENA 1 uz termin: Ova metoda je validna za rastvore koji imaju sadržaj ukupnog sumpora ispod 0,1 mg. NAPOMENA 2 uz termin: U postupku titracije koristi se fotometar sa galvanometrijskim očitavanjem radi određivanja tačke preloma. Iz ovih podataka može da se izračuna sadržaj ukupnog sumpora u mg/m3.
metoda kojom se određuje sadržaj jona sulfata, pri čemu se rastvor soli barijuma dodaje apsorpcionom rastvoru i detektuje zamućenost prouzrokovana stvaranjem nerastvorljivog barijum sulfata NAPOMENA 1 uz termin: Ova metoda je validna za rastvore koji imaju sadržaj ukupnog sumpora ispod 0,1 mg. NAPOMENA 2 uz termin: U postupku titracije koristi se fotometar sa galvanometrijskim očitavanjem radi određivanja tačke preloma. Iz ovih podataka može da se izračuna sadržaj ukupnog sumpora u mg/m3.
-1
najveća vrednost merene veličine za čije merenje je podešen merni sistem ili transmiter
najveća vrednost merene veličine za čije merenje je podešen merni sistem ili transmiter
-1
deo sistema za uzimanje uzoraka koji preusmerava deo uzetog uzorka gasa od analizatora/instrumenta ili posude za uzorak NAPOMENA 1 uz termin: Brzina protoka i pad pritiska u liniji sa otvorom na kraju moraju se kontrolisati da se ne bi ugrozila reprezentativnost uzorka usled hlađenja i kondenzacije.
deo sistema za uzimanje uzoraka koji preusmerava deo uzetog uzorka gasa od analizatora/instrumenta ili posude za uzorak NAPOMENA 1 uz termin: Brzina protoka i pad pritiska u liniji sa otvorom na kraju moraju se kontrolisati da se ne bi ugrozila reprezentativnost uzorka usled hlađenja i kondenzacije.
-1
pružanje objektivnih dokaza da dati predmet ispunjava utvrđene zahteve PRIMER Potvrda da su pokazana svojstva ili zakonski zahtevi u pogledu mernog sistema ispunjeni. NAPOMENA 1 uz termin: Kada je primenljivo, treba uzeti u razmatranje mernu nesigurnost. NAPOMENA 2 uz termin: Predmet može podrazumevati proces, postupak merenja, materijal, jedinjenje ili merni sistem. NAPOMENA 3 uz termin: Utvrđeni zahtevi mogu da se odnose na to da su npr. ispunjeni zahtevi proizvođača. NAPOMENA 4 uz termin: Overavanje u zakonskoj metrologiji, kako je definisano u VIM 2007[20] i u ocenjivanju usaglašenosti u celini, odnosi se na ispitivanje i žigosanje i/ili izdavanje uverenja o overavanju mernog sistema. NAPOMENA 5 uz termin: Overavanje ne treba poistovećivati sa etaloniranjem; nije svako overavanje ujedno i validacija. NAPOMENA 6 uz termin: U hemiji, overavanje identiteta entiteta o kojem se govori, ili aktivnosti, zahteva opis strukture ili svojstava tog entiteta ili aktivnosti.
pružanje objektivnih dokaza da dati predmet ispunjava utvrđene zahteve PRIMER Potvrda da su pokazana svojstva ili zakonski zahtevi u pogledu mernog sistema ispunjeni. NAPOMENA 1 uz termin: Kada je primenljivo, treba uzeti u razmatranje mernu nesigurnost. NAPOMENA 2 uz termin: Predmet može podrazumevati proces, postupak merenja, materijal, jedinjenje ili merni sistem. NAPOMENA 3 uz termin: Utvrđeni zahtevi mogu da se odnose na to da su npr. ispunjeni zahtevi proizvođača. NAPOMENA 4 uz termin: Overavanje u zakonskoj metrologiji, kako je definisano u VIM 2007[20] i u ocenjivanju usaglašenosti u celini, odnosi se na ispitivanje i žigosanje i/ili izdavanje uverenja o overavanju mernog sistema. NAPOMENA 5 uz termin: Overavanje ne treba poistovećivati sa etaloniranjem; nije svako overavanje ujedno i validacija. NAPOMENA 6 uz termin: U hemiji, overavanje identiteta entiteta o kojem se govori, ili aktivnosti, zahteva opis strukture ili svojstava tog entiteta ili aktivnosti.
-1
prevođenje zapremine pri radnim uslovima na zapreminu pod referentnim uslovima
prevođenje zapremine pri radnim uslovima na zapreminu pod referentnim uslovima
-1
karakteristika gasa ili homogene gasne smeše koja može da se izračuna iz zapreminske jednačine stanja NAPOMENA 1 uz termin: Faktor stišljivosti i gustina predstavljaju ustaljena zapreminska svojstva.
karakteristika gasa ili homogene gasne smeše koja može da se izračuna iz zapreminske jednačine stanja NAPOMENA 1 uz termin: Faktor stišljivosti i gustina predstavljaju ustaljena zapreminska svojstva.
-1
masena koncentracija ukupne količine vode sadržane u gasu NAPOMENA 1 uz termin: Sadržaj vode je izražen u jedinicama mase po jedinici zapremine. NAPOMENA 2 uz termin: Za gas ispod tačke rošenja vode, ovo označava prisustvo vode i u tečnom i u gasovitom stanju; za gas iznad tačke rošenja vode, ovo označava vodu prisutnu samo u vidu vodene pare. NAPOMENA 3 uz termin: Sadržaj vode u gasu može biti izražen kao molski ili zapreminski udeo.
masena koncentracija ukupne količine vode sadržane u gasu NAPOMENA 1 uz termin: Sadržaj vode je izražen u jedinicama mase po jedinici zapremine. NAPOMENA 2 uz termin: Za gas ispod tačke rošenja vode, ovo označava prisustvo vode i u tečnom i u gasovitom stanju; za gas iznad tačke rošenja vode, ovo označava vodu prisutnu samo u vidu vodene pare. NAPOMENA 3 uz termin: Sadržaj vode u gasu može biti izražen kao molski ili zapreminski udeo.
-1
temperatura, na utvrđenom pritisku, na kojoj započinje kondenzacija vodene pare NAPOMENA 1 uz termin: Pri svakom pritisku nižem od utvrđenog, ne dolazi do kondenzacije vodene pare na ovoj temperaturi tačke rošenja vode.
temperatura, na utvrđenom pritisku, na kojoj započinje kondenzacija vodene pare NAPOMENA 1 uz termin: Pri svakom pritisku nižem od utvrđenog, ne dolazi do kondenzacije vodene pare na ovoj temperaturi tačke rošenja vode.
-1
gas koji ne može da se kvalifikuje kao prirodni gas kvaliteta za gasovode usled prisustva neželjenih komponenata, kao što su slobodna voda, vodena para i/ili viši ugljovodonici u takvim količinama da pri uslovima u gasovodu mogu da se kondenzuju
gas koji ne može da se kvalifikuje kao prirodni gas kvaliteta za gasovode usled prisustva neželjenih komponenata, kao što su slobodna voda, vodena para i/ili viši ugljovodonici u takvim količinama da pri uslovima u gasovodu mogu da se kondenzuju
-1
toplotna vrednost na osnovu zapremine pri utvrđenim referentnim uslovima, podeljena sa kvadratnim korenom relativne gustine pri istim utvrđenim referentnim uslovima merenja NAPOMENA 1 uz termin: Vobeov indeks je utvrđen kao gornji (označen indeksom „S”) ili donji (označen indeksom „I”), u zavisnosti od toplotne vrednosti.
toplotna vrednost na osnovu zapremine pri utvrđenim referentnim uslovima, podeljena sa kvadratnim korenom relativne gustine pri istim utvrđenim referentnim uslovima merenja NAPOMENA 1 uz termin: Vobeov indeks je utvrđen kao gornji (označen indeksom „S”) ili donji (označen indeksom „I”), u zavisnosti od toplotne vrednosti.
-1
opseg parametara za koje je razvijena i validirana funkcija etaloniranja
opseg parametara za koje je razvijena i validirana funkcija etaloniranja
-1
gasna smeša kod koje su količine komponenata validirane direktnim poređenjem sa sekundardnom gasnom smešom NAPOMENA 1 uz termin: Radna referentna gasna smeša se redovno koristi za kalibrisanje mernog sistema. Ona može biti binarna ili višekomponentna i može se pripremiti gravimetrijski u skladu sa ISO 6142 i verifikovati prema ISO 6143. Količine komponenata se mogu odrediti poređenjem sa sertifikovanim referentnim materijalom veoma bliskog sastava, u skladu sa ISO 6143.
gasna smeša kod koje su količine komponenata validirane direktnim poređenjem sa sekundardnom gasnom smešom NAPOMENA 1 uz termin: Radna referentna gasna smeša se redovno koristi za kalibrisanje mernog sistema. Ona može biti binarna ili višekomponentna i može se pripremiti gravimetrijski u skladu sa ISO 6142 i verifikovati prema ISO 6143. Količine komponenata se mogu odrediti poređenjem sa sertifikovanim referentnim materijalom veoma bliskog sastava, u skladu sa ISO 6143.
-1
etalon koji se po pravilu koristi za kalibrisanje ili proveru mernih instrumenata ili mernih sistema NAPOMENA 1 uz termin: Radni etalon se obično etalonira prema referentnom etalonu.
etalon koji se po pravilu koristi za kalibrisanje ili proveru mernih instrumenata ili mernih sistema NAPOMENA 1 uz termin: Radni etalon se obično etalonira prema referentnom etalonu.
-1
situacija u kojoj dolazi do nepotpunog sagorevanja, pri kojem vrhovi plamena postaju žuti NAPOMENA 1 uz termin: Može da dovede do taloženja čađi, a inače je praćeno povećanim stvaranjem ugljen‑monoksida.
situacija u kojoj dolazi do nepotpunog sagorevanja, pri kojem vrhovi plamena postaju žuti NAPOMENA 1 uz termin: Može da dovede do taloženja čađi, a inače je praćeno povećanim stvaranjem ugljen‑monoksida.