U ovom odeljku mogu se pronaći sve važne informacije o srpskim standardima kojima se preuzimaju evropski harmonizovani standardi iz oblasti električne opreme namenjene za upotrebu u okviru određenih granica napona_._
Srpske standarde iz ove oblasti, kao i sve druge oblasti u RS donosi Institut za standardizaciju Srbije (ISS). Spisak srpskih standarda iz oblasti električne opreme kojima su preuzeti evropski harmonizovani standardi (hEN) u nadležnosti je Ministarstva privrede RS. U „Službenom glasniku RS”, br. 37/19, od 31. maja 2019. godine, objavljen je poslednji ažurirani spisak srpskih standarda iz oblasti električne opreme namenjene za upotrebu u okviru određenih granica napona. Videti: SPISAK SRPSKIH STANDARDA LVD.pdf (privreda.gov.rs).
Primena standarda sa Spiska srpskih standarda iz oblasti električne opreme kao
pretpostavka o usaglašenosti
Smatra se da električna oprema ispunjava bitne zahteve za zdravlje i bezbednost iz Priloga 1 Pravilnika, ako je izrađena u skladu sa srpskim standardima iz oblasti električne opreme kojima su preuzeti odgovarajući hEN ili, drugim rečima, električna oprema je usaglašena sa bitnim zahtevima sve dok se ne dokaže suprotno. Takva električna oprema slobodno se stavlja se na tržište i/ili u upotrebu, bez ikakvih ograničenja.
Proizvođač može da projektuje električnu opremu i da je izradi, a da pri tome ne primeni nijedan od standarda sa spiska, ili da primeni samo delove nekog standarda, odnosno moguće je da za određenu električnu opremu ne postoje srpski standardi. U tom slučaju, proizvođač kroz tehničku dokumentaciju mora da dokaže da je njegovo tehničko rešenje takvo da u potpunosti ispunjava sve bitne zahteve za bezbednost koje propisuje Pravilnik u okviru druge tehničke specifikacije.
Kao zaključak se može konstatovati da je upotreba srpskih standarda sa spiska standarda najjednostavniji i najbrži alat u postupku dokazivanja usaglašenosti proizvoda sa bitnim zahtevima.
Primena harmonizovanih standarda je dobrovoljna. Proizvođači imaju mogućnost da izaberu bilo koje tehničko rešenje koje obezbeđuje usaglašenost sa bitnim zahtevima navedenim u direktivama. Ovo je veoma važna klauzula jer garantuje osnovu za tehnički razvoj, ključnu u slučaju kada proizvođači novih ili inovativnih proizvoda, za koje još ne postoje standardi, žele da sertifikuju svoje proizvode u skladu sa pravnim evropskim okvirom.
Harmonizovani standardi (hEN) razvijeni su na isti način kao i bilo koji drugi evropski standardi (EN) u CENELEC-u, ali uz dodatne napomene, i to:
– Svi harmonizovani standardi moraju uključiti informativni Prilog ZZ (CENELEC), koji pokazuje odnos između tačaka standarda i zahteva propisa (ovo je obavezno za hEN);
– Datum povlačenja iz Službenog glasila EU (OJEU) nema nikakve veze sa datumom povlačenja (DOW) navedenim u predgovoru hEN standarda koji se zamenjuje, tj. (DOW) predstavlja krajnji rok do kojeg se nacionalni standardi koji su u suprotnosti sa objavljenim evropskim standardom moraju povući, dok datum povlačenja iz OJEU predstavlja datum kada prestaje pretpostavka o usaglašenosti, odnosno
nema automatskog usaglašavanja između dva datuma povlačenja
Specifičnosti hEN standarda pod LVD
Prilog ZA – Datirane i ažurirane normativne reference moraju biti jasno identifikovane u Prilogu ZA.
Prilog ZZ – Delovi standarda koji se odnose na bitne zahteve LVD-a moraju biti jasno identifikovani u Prilogu ZZ.
Ako se tvrdi da je bitan zahtev obuhvaćen Prilogom ZZ, taj zahtev mora biti jasno naveden u tački/podtački standarda.
Ako se standard bavi aspektima koji su van okvira zakonodavstva EU, u informativnom Prilogu ZZ ne sme da se poziva na tačke/podtačke koje se odnose na ove aspekte.
U slučaju da standard pokriva različite direktive/propise EU, moraju se pripremiti posebni Prilozi ZZ.
Normativne reference – Standardi navedeni u tački 2. standarda normativno su referencirani u tekstu standarda. Normativne reference u tački 2. standarda EN IEC, kao i u celom tekstu standarda moraju biti datirane, aktivne i objavljene. Ovo je uloga CENELEC Priloga ZA, koji povezuje normativne reference međunarodnih publikacija sa njihovim odgovarajućim evropskim publikacijama. Najčešće, normativne reference nisu datirane u IEC standardu, pa se moraju datirati kroz Prilog ZA.
Analiza rizika i procena rizika – Dok Pravilnik o mašinama zahteva procenu rizika, Pravilnik o niskonaponskoj opremi zahteva analizu i procenu rizika.
Proizvođači električne opreme moraju obezbediti tehničku dokumentaciju koja sadrži najmanje sledeće informacije:
Moraju da se identifikuju opasnosti i rizici koji se odnose na opremu, da se definišu bezbedni uslovi rada i pronađu odgovarajuće zaštitne mere.
Smanjenje rizika – Ako se harmonizovani standard za proizvod bavi bezbednosnim aspektima, moraju da se identifikuju relevantne opasnosti i da se smanje rizici. To se posebno odnosi na Direktivu o niskom naponu, za koju se procena rizika daje zajedno sa Prilogom ZZ. Ne postoji poseban obrazac za takvu procenu rizika, ali se mora oslanjati na CENELEC Uputstvo 32, Smernice za procenu rizika u vezi sa bezbednošću i smanjenje rizika za niskonaponsku opremu.
U srpskom standardu SRPS EN ISO 12100 (standard tipa A), Bezbednost mašina – Opšti principi za projektovanje – Ocena rizika i smanjenje rizika, objašnjena su opšta načela za procenu rizika koji se odnosi na mašine. Naravno, pomenuti standard je sa spiska srpskih standarda iz oblasti mašina, ali može se primeniti i na mnoge druge oblasti i proizvode.
Saznajte više