Telefon: (011) 7541-421, 3409-301, 3409-335, 6547-293, 3409-310
E-mail: Prodaja standarda: prodaja@iss.rs Seminari, obuke: iss-edukacija@iss.rs Informacije o standardima: infocentar@iss.rs
Stevana Brakusa 2, 11030 Beograd
Glavni meni

Harmonizovani standardi

U ovom odeljku mogu se naći sve važne informacije o srpskim standardima kojima se preuzimaju evropski harmonizovani standardi iz oblasti mašina. 

Srpski standardi za mašine, kao i evropski harmonizovani standardi za mašine, klasifikovani su u tri tipa: A, B i C. Svrha ove klasifikacije je da omogući autorima standarda za određene kategorije mašina da koriste horizontalne standarde koji pružaju oprobana tehnička rešenja. Horizontalni standardi tipa A i B takođe mogu da pomognu proizvođačima koji projektuju mašine za koje standardi tipa C nisu dostupni.

Potrebno je naglasiti da se pretpostavke o usaglašenosti koje donosi primena srpskih standarda sa Spiska srpskih standarda iz oblasti mašina ova tri tipa međusobno razlikuju po prirodi (videti: Struktura standarda za bezbednost mašina).

  1. Srpski standardi za mašine predstavljaju standarde kojima su preuzeti evropski harmonizovani standardi pod Direktivom o mašinama (MD).

Srpske standarde iz ove oblasti, kao i za sve druge oblasti u RS donosi Institut za standardizaciju Srbije (ISS). Spisak srpskih standarda iz oblasti mašina (MD) kojima su preuzeti evropski harmonizovani standardi (hEN) u nadležnosti je Ministarstva privrede RS. U „Službenom glasniku RS”, br. 3/20 od 17. januara 2020. godine  objavljen je poslednji ažurirani  Spisak srpskih standarda iz oblasti mašina (MD). Videti: Spisak srpskih standarda iz oblasti mašina (privreda.gov.rs).

Srpski standardi pružaju tehničke zahteve, odnosno specifikacije koje omogućavaju proizvođačima mašina da ispune bitne zdravstvene i bezbednosne zahteve.

U tom smislu, stepen bezbednosti koji pruža primena srpskih standarda obezbeđuje merilo prema kojem moraju da se upravljaju svi proizvođači kategorije mašina obuhvaćene standardom, uključujući i one koji izaberu da koriste alternativna tehnička rešenja. Proizvođač koji izabere alternativna rešenja mora da dokaže da su ta rešenja usklađena sa bitnim zdravstvenim i bezbednosnim zahtevima iz Pravilnika, uzimajući u obzir trenutno stanje tehnike. Prema tome, takva alternativna rešenja moraju da pružaju minimum stepen bezbednosti jednak stepenu bezbednosti koji pruža primena specifikacija relevantnog srpskog standarda.

Primena standarda sa Spiska srpskih standarda iz oblasti mašina

Smatra se da mašina ispunjava bitne zahteve za zaštitu zdravlja i bezbednosti iz Priloga 1 Pravilnika o bezbednosti mašina ako je izrađena u skladu sa srpskim standardima iz oblasti mašina kojima su preuzeti odgovarajući harmonizovani standardi, čiji se spisak standarda sastavlja i objavljuje u skladu sa zakonom na osnovu kojeg se uređuju tehnički zahtevi za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti i u skladu sa propisom donetim na osnovu tog zakona.

Ako je mašina navedena u Prilogu 4 Pravilnika, a nije izrađena u skladu sa srpskim standardima iz člana 7 ovog pravilnika, ili je samo delimično usklađena sa takvim standardima, ili ti standardi ne pokrivaju sve bitne zahteve za zaštitu zdravlja i bezbednosti, ili ako za predmetnu mašinu nema tih standarda, proizvođač primenjuje jedan od sledećih postupaka:

1) postupak za pregled tipa iz Priloga 9 Pravilnika i internu kontrolu proizvodnje mašina iz Priloga 8, tačka 3;

2) postupak za potpuno obezbeđivanje kvaliteta iz Priloga 10 Pravilnika.

Kao zaključak se može konstatovati da je upotreba srpskih standarda sa Spiska standarda najjednostavniji i najbrži alat u postupku „dokazivanja” usaglašenosti proizvoda sa bitnim zahtevima.

2. Harmonizovani standard (hEN) – Uredba (EU) br. 1025/2012 o evropskoj standardizaciji definiše hEN  kao „evropski standard koji je donet na osnovu zahteva Evropske komisije za primenu u harmonizovanom zakonodavstvu Evropske unije”. Ovi harmonizovani standardi (hEN) u okviru Direktive o mašinama, čija je referenca citirana u Službenom glasilu Evropske unije (OJEU), pružaju pretpostavku usaglašenosti za proizvode usklađene sa takvim evropskim standardima. Prema podacima iz prvog kvartala 2024. godine postoji oko 900 harmonizovanih standarda (hEN) koji se nalaze pod Direktivom o mašinama (MD) i koji su citirani u OJEU.

Naime, iako je primena srpskih standarda iz oblasti mašina kojima se preuzimaju harmonizovani standardi dobrovoljna, primena ovih standarda donosi pretpostavku o usaglašenosti s bitnim zdravstvenim i bezbednosnim zahtevima na koje se odnose. Osim toga, ovi srpski standardi daju dobru osnovu o stanju tehnike, koje treba uzeti u obzir prilikom primene bitnih zdravstvenih i bezbednosnih zahteva iz Priloga 1 Pravilnika.

Specifičnosti hEN standarda pod MD

1. Struktura standarda za bezbednost mašina – Harmonizovani standardi o mašinama predstavljaju seriju standarda koja ima sledeću strukturu: 

standardi tipa A (osnovni standardi za bezbednost) daju osnovne pojmove, principe za projektovanje i opšte aspekte tako da se mogu primenjivati na sve mašine.

Primena samo tih srpskih standarda kojima se preuzimaju harmonizovani standardi (hEN) pruža bitan okvir za pravilnu primenu Pravilnika, ali nije dovoljna da obezbedi usaglašenost s relevantnim bitnim zdravstvenim i bezbednosnim zahtevima iz Pravilnika, te stoga ne daje punu pretpostavku o usaglašenosti;

standardi tipa B (grupni standardi za bezbednost) odnose se na jedan aspekt bezbednosti ili jedan tip bezbednosne zaštite, tako da se mogu koristiti za širok raspon mašina: 

 – standardi tipa B1 odnose se na jedan aspekt bezbednosti (na primer, bezbednosna rastojanja, temperatura površine, buka); 

 – standardi tipa B2 odnose se na bezbednosne zaštite (na primer, dvoručni upravljački

uređaji, uređaji koji se zabravljuju, uređaji osetljivi na pritisak, zaštitnici);

Primenom specifikacija srpskih standarda kojima se preuzimaju harmonizovani standardi (hEN) tipa V stvara se pretpostavka o usaglašenosti s osnovnim zahtevima iz Pravilnika na koje se oni odnose u slučajevima kada standard tipa S ili proizvođačeva procena rizika ukazuju na to da je tehničko rešenje koje propisuje standard tipa V adekvatno za određenu kategoriju ili model date mašine. 

standardi tipa C (standardi za bezbednost mašina) odnose se na detaljne bezbednosne zahteve za pojedine mašine ili grupe mašina. 

Standardi tipa C mogu da upućuju na standarde tipa A ili B, uz naznaku koje se specifikacije standarda tipa A ili B primenjuju na konkretnu kategoriju mašina. Kada standard tipa C odstupa od specifikacija standarda tipa A ili B za određeni aspekt bezbednosti mašina, specifikacije standarda tipa C imaju jaču snagu od specifikacija standarda tipa A ili B.

Primenom specifikacija srpskih standarda kojima se preuzimaju harmonizovani standardi (hEN) tipa C na osnovu proizvođačeve procene rizika stvara se pretpostavka o usaglašenosti s bitnim zdravstvenim i bezbednosnim zahtevima iz Pravilnika.

Više informacija za korisnike u vezi sa pravilima za izradu harmonizovanih standarda (hEN) koji se odnose na bezbednost mašina, prvenstveno radi postizanja doslednosti i prihvatljivog kvaliteta različitih standarda koji se pripremaju, dato je u CEN Guide 414, Bezbednost mašina – Pravila za izradu i predstavljanje standarda za bezbednost, cen_414.pdf. Ovaj vodič je izrađen na principima EN ISO 12100 i bavi se uglavnom standardima tipa C.

2. Prilog ZA/ZZ – Svi harmonizovani standardi (hEN) za mašine moraju da uključuju Prilog ZA (Prilog ZZ – za standarde koje donosi CENELEC), koji pokazuje odnos između tačaka standarda i zahteva direktive EU, odnosno pravilnika u RS.

3. Analiza rizika i procena rizika – Mašine treba da budu projekovane i izrađene tako da uzimaju u obzir rezultate procene rizika. Procena rizika je opisana kao ponavljajući proces zato što svaka mera za smanjenje rizika predviđena za bavljenje konkretnim rizikom mora da bude ocenjena da bi se videlo da li je odgovarajuća i da li stvara nove opasnosti.

Procena rizika kao i njen rezultat moraju da budu dokumentovani u tehničkoj dokumentaciji za mašine. U srpskom standardu SRPS EN ISO 12100:2014, Bezbednost mašina – Opšti principi za projektovanje – Ocena rizika i smanjenje rizika, između ostalog, objašnjena su opšta načela za procenu rizika mašina.

Proces procene rizika je olakšan primenom srpskih standarda koja se nalaze na Spisku srpskih standarda iz oblasti mašina, s obzirom na to da se na osnovu standarda tipa C za mašine identifikuju značajne opasnosti koje su uglavnom povezane sa kategorijom mašina o kojima je reč i određuju zaštitne mere za njih. Međutim, primena srpskih standarda ne oslobađa proizvođača mašina obaveze da vrši procenu rizika.

Proizvođač koji koristi specifikacije standarda tipa C mora da obezbedi da srpski standard odgovara konkretnoj mašini o kojoj je reč i da obuhvata sve rizike koje mašina predstavlja. Ako mašina o kojoj je reč predstavlja opasnost koja nije obuhvaćena tim standardom, za takve opasnosti je potrebna potpuna procena rizika i moraju de se preduzmu odgovarajuće zaštitne mere za njih.

Osim toga, ako je na osnovu srpskog standarda određeno nekoliko alternativnih rešenja, a nije definisan kriterijum na osnovu kojeg se rešenja biraju, izbor odgovarajućeg rešenja za mašinu o kojoj je reč mora da bude zasnovan na konkretnoj proceni rizika. To je posebno važno kada se primenjuju standardi tipa B.

Saznajte više